Ivana Brlić-Mažuranić, jedna od najznačajnijih hrvatskih književnica, rođena je 18. travnja 1874. godine u Ogulinu, gradu smještenom u središnjoj Hrvatskoj. Njeno djetinjstvo proteklo je u obitelji koja je cijenila obrazovanje i umjetnost, što je značajno utjecalo na njen kasniji književni rad. Njen otac, Vladimir Brlić, bio je ugledni odvjetnik, dok je majka, Maja Brlić, bila domaćica koja je često čitala djeci, potičući tako ljubav prema knjigama i pisanju.
Ivana je pohađala osnovnu školu u Ogulinu, a kasnije se preselila u Zagreb, gdje je nastavila svoje obrazovanje. Iako nije završila formalnu školu, njena strast prema književnosti i pisanju omogućila joj je da razvije svoj talent. U mladosti je često pisala pjesme i priče, inspirirajući se folklorom i narodnim običajima Hrvatske.
Godine 1904. udala se za Antuna Mažuranića, koji je bio sin poznatog političara i književnika. Ovaj brak joj je omogućio da se posveti pisanju, jer je imala podršku svog supruga. Prvi značajniji rad Ivane Brlić-Mažuranić bio je roman “Čudnovate zgode šegrta Hlapića”, objavljen 1913. godine. Ova priča o malom šegrtu koji kreće u avanturu kako bi pronašao svoj put u svijetu brzo je postala omiljena među djecom i odraslima, a danas se smatra klasikom hrvatske književnosti.
Nakon “Hlapića”, Ivana je napisala i mnoge druge značajne radove, uključujući “Priče iz davnine” (1916.), zbirku priča inspiriranih hrvatskim narodnim bajkama i mitovima. Ove priče, koje su bogate maštom i simbolikom, prikazuju ljubav prema prirodi, tradiciji i kulturi Hrvatske. Njena sposobnost da prenese emocije i vrijednosti kroz likove i narative učinila je da se njezini radovi lako pamte i prenose s generacije na generaciju.
Osim dječje književnosti, Ivana Brlić-Mažuranić pisala je i za odrasle, a njen roman “Grička vještica” iz 1920. godine jedan je od najvažnijih djela hrvatske književnosti. Ovaj roman istražuje teme ljubavi, vjere i tradicije u kontekstu povijesnih zbivanja u Zagrebu. Njena sposobnost da stvori složene likove i duboke emocije ostavila je snažan utisak na čitatelje i kritičare.
Ivana je bila vrlo aktivna u kulturnom životu Hrvatske, sudjelovala je u različitim književnim i društvenim organizacijama, a često je surađivala s drugim književnicima i umjetnicima. Njen rad nije bio ograničen samo na pisanje; bila je i strastvena zaljubljenica u kazalište, a njezine priče su često adaptirane za kazališne izvedbe.
Nažalost, Ivana Brlić-Mažuranić umrla je 21. kolovoza 1938. godine. Iako je njezin život bio relativno kratak, ostavila je neizbrisiv trag u hrvatskoj književnosti i kulturi. Danas se njezino ime često spominje u kontekstu dječje književnosti, a mnogi njezini radovi i dalje se čitaju i proučavaju u školama i knjižnicama.
U čast Ivane Brlić-Mažuranić, u Ogulinu se svake godine održava manifestacija “Brlićev proljetni festival”, koja okuplja djecu i odrasle kako bi se prisjetili njenog djela i doprinosa hrvatskoj kulturi. Njezina djela su prevedena na mnoge jezike, a ona sama smatra se jednom od najvažnijih figura hrvatske književnosti. Njena sposobnost da piše sa srcem, da istražuje ljudske emocije i da prenese poruke ljubavi i nade čini je vječnom inspiracijom za sve generacije čitatelja.
