Razdoblje između Prvog i Drugog svjetskog rata bilo je značajno za mnoge narode, a posebno za Bošnjake koji su živjeli u Kraljevini Jugoslaviji. Ova epoha obilježena je političkim previranjima, nacionalnim identitetima i borbom za prava, te je ostavila dubok trag na kolektivnu svijest Bošnjaka. U tom periodu, Bošnjaci su se suočavali s brojnim izazovima koji su oblikovali njihovu kulturu, društvo i političko djelovanje.
Nakon raspada Austro-Ugarske Monarhije 1918. godine, teritorij Bosne i Hercegovine, gdje su Bošnjaci bili najbrojniji, postao je dio Kraljevine Jugoslavije. Ova nova politička stvarnost donijela je mnoge promjene. Bošnjaci su se našli u situaciji gdje su morali redefinirati svoj identitet unutar novog nacionalnog konteksta. Kraljevina Jugoslavija bila je složena država koja je obuhvaćala razne narode i nacionalnosti, a Bošnjaci su se često osjećali marginalizirano.
U tom razdoblju, Bošnjaci su se suočavali s izazovima u vezi s priznanjem svog nacionalnog identiteta. Mnogi su se borili protiv asimilacije i pokušavali su sačuvati svoju kulturu i tradiciju. Tijekom 1920-ih i 1930-ih godina, Bošnjaci su počeli organizirati kulturne i političke udruge koje su se zalagale za njihova prava. Ove organizacije često su se zalagale za veću autonomiju i priznavanje Bošnjaka kao posebne nacije unutar Kraljevine Jugoslavije.
Jedna od značajnih organizacija bila je Muslimanska narodna organizacija, koja je nastojala predstaviti interese Bošnjaka u političkom životu Kraljevine Jugoslavije. Ova organizacija radila je na promicanju obrazovanja među Bošnjacima, kao i na očuvanju islamske kulture i tradicije. Osim toga, Bošnjaci su se suočavali s problemima ekonomske prirode, jer su mnogi živjeli u ruralnim područjima i bili ovisni o poljoprivredi, što ih je činilo ranjivima na ekonomske krize koje su pogodile regiju u to vrijeme.
Osim političkih i ekonomskih izazova, Bošnjaci su također bili suočeni s vjerskim pitanjima. Islam je igrao ključnu ulogu u njihovom identitetu, a mnogi su se trudili očuvati svoje vjerske običaje i tradicije unatoč pritiscima modernizacije i sekularizacije koje su dolazile iz različitih smjerova. Tijekom ovog razdoblja, izgradnja džamija i vjerskih institucija bila je od esencijalne važnosti za očuvanje vjerskog identiteta Bošnjaka.
U 1930-ima, politička situacija u Kraljevini Jugoslaviji postala je sve nestabilnija. Uspon autoritarnih režima i nacionalizma doveo je do sve veće tenzije među različitim narodima unutar Kraljevine. Bošnjaci su se našli između različitih političkih opcija, a mnogi su se pitali kako najbolje zaštititi svoje interese u ovom turbulentnom vremenu. Formiranje novih političkih stranaka, poput Narodne stranke, također je odražavalo težnje Bošnjaka za većom političkom participacijom.
Uoči Drugog svjetskog rata, Bošnjaci su se suočili s novim izazovima. Svijet se pripremao za sukob, a političke tenzije u Kraljevini Jugoslaviji postajale su sve intenzivnije. Mnogi Bošnjaci su se pitali kako će se njihova sudbina oblikovati u nadolazećem ratu. Iako su se nadali da će uspostaviti bolju budućnost, rat je donio katastrofu i razaranje, koje će zauvijek promijeniti sudbinu svih naroda na ovom području.
Na kraju, razdoblje između dva svjetska rata predstavlja ključno poglavlje u povijesti Bošnjaka. Njihova borba za identitet, prava i priznavanje unutar složenog političkog okruženja Kraljevine Jugoslavije ostavila je dubok trag. Ova epoha oblikovala je kolektivnu svijest Bošnjaka i postavila temelje za buduće političke borbe koje će se odvijati tijekom Drugog svjetskog rata i nakon njega. Bez obzira na izazove s kojima su se suočavali, Bošnjaci su pokazali otpornost i odlučnost u očuvanju svog identiteta i kulture.
