“Čarobnjak iz Oza” je jedno od najpoznatijih djela američke književnosti, koje je napisao L. Frank Baum. Ova bajkovita priča o djevojčici Dori i njenim avanturama u čarobnoj zemlji Oz fascinira čitatelje već više od stotinu godina. No, kada se zapravo odvija radnja ovog klasičnog romana? Da bismo odgovorili na ovo pitanje, potrebno je pogledati kontekst i elemente priče, kao i utjecaj koji su na nju imali društveni i povijesni faktori.
Radnja “Čarobnjaka iz Oza” počinje u Kansasu, gdje djevojčica Dorothy Gale živi sa svojim psom Toto i svojim rođacima. Kansas je poznat po svojim ravnicama, olujama i sušnim uvjetima, što se odražava u početku priče. U prvom dijelu romana, vidimo kako se Dorothy suočava s teškim životom u ruralnom Kansasu, gdje je često suočena s neprijateljskim okruženjem. Ovdje možemo primijetiti da se radnja odvija u prvoj polovici 20. stoljeća, kada je američko društvo prolazilo kroz velike promjene, uključujući ekonomske krize i društvene turbulencije.
Nakon što tornada odvede Dorothyu u čarobnu zemlju Oz, radnja se premješta u svijet koji je sasvim drugačiji od njenog doma. Oz je mjesto ispunjeno čarolijom, različitim bićima i nevjerojatnim avanturama. Vrijeme u Ozu se ne može jednostavno mjeriti kao u stvarnom svijetu; ono je fluidno i nepredvidljivo. U ovoj čarobnoj zemlji, Dorothy susreće različite likove, poput Straha od Kamenog srca, Tima od Limenog i Strašila, koji su također u potrazi za nečim što im nedostaje. Svaki od ovih likova predstavlja različite aspekte ljudske prirode i potragu za identitetom, što dodatno obogaćuje radnju i dubinu priče.
Važno je napomenuti da se radnja ne odvija u određenom vremenskom okviru, već u svojoj vlastitoj dimenziji. Ovaj koncept slobodnog vremena omogućuje čitatelju da se oslobodi od strogih okvira stvarnog svijeta i uroni u svijet mašte. U Ozu, vrijeme nije linearno kao u Kansasu; likovi se suočavaju s izazovima koji su manje vezani uz vrijeme, a više uz njihove unutarnje borbe i želje. Također, tijekom putovanja kroz Oz, Dorothy i njeni prijatelji prolaze kroz različite faze samospoznaje, što dodatno naglašava psihološki aspekt radnje.
Kada se vratimo u Kansas, primjećujemo da se priča vraća u stvarnost, gdje se suočava s vlastitim problemima. Ovaj kontrast između stvarnog svijeta i čarobnog Oza može se tumačiti kao odraz unutarnjih sukoba i težnji svake osobe. Mnogi kritičari smatraju da “Čarobnjak iz Oza” nije samo dječja priča, već i duboka alegorija o odrastanju, identitetu i potrazi za srećom. U tom smislu, vrijeme radnje postaje sekundarno u odnosu na emocionalni razvoj likova i njihove osobne borbe.
Baumova priča također je utjecana povijesnim događajima svog vremena, uključujući ekonomske krize i promjene u američkom društvu. Mnogi tumače Oz kao simbol američkog sna, dok se radnja može interpretirati kao kritika društvenih normi i očekivanja. Stoga, vrijeme radnje može se shvatiti kao refleksija stvarnog svijeta, iako se odvija u bajkovitom kontekstu. Ova višeslojnost omogućuje čitateljima različite interpretacije, što dodatno pridonosi trajnoj popularnosti ovog djela.
Zaključno, “Čarobnjak iz Oza” nije samo priča o avanturama jedne djevojčice; to je djelo koje istražuje teme identiteta, sreće i unutarnjih borbi kroz prizmu čarobnog svijeta. Vrijeme radnje se ne može lako odrediti, jer je ključno za shvaćanje dubljih značenja koja se kriju unutar svake avanture. Kroz svoje putovanje, Dorothy ne samo da otkriva čarobni svijet, već i samu sebe, što je univerzalna tema koja nadilazi vrijeme i prostor.
