Zlato je oduvijek bilo simbol bogatstva i sigurnosti, a njegova cijena predstavlja važan pokazatelj ekonomskih i financijskih kretanja na globalnoj razini. Tijekom posljednjih deset godina, cijena zlata doživjela je značajne promjene, koje su bile pod utjecajem različitih čimbenika, uključujući gospodarske krize, inflaciju, te promjene u potražnji i ponudi. Ovaj članak istražuje evoluciju cijene zlata kroz desetljeće, analizirajući ključne događaje i trendove koji su oblikovali ovaj dragocjeni metal.
U razdoblju od 2013. do 2023. godine, cijena zlata je prolazila kroz brojne oscilacije. Na početku 2013. godine, cijena zlata iznosila je oko 1.600 eura po unci. Tijekom godine, svjedočili smo velikim padovima, a do kraja 2013. godine cijena se spustila ispod 1.200 eura. Ovaj nagli pad bio je posljedica jačanja američkog dolara i smanjenja potražnje u Aziji, posebno u Indiji, koja je tradicionalno bila jedan od najvećih potrošača zlata.
Međutim, 2014. i 2015. godina donijele su stabilizaciju cijene, koja se kretala između 1.100 i 1.300 eura. Tijekom ovog razdoblja, investitori su se počeli ponovno interesirati za zlato kao sigurnu imovinu uslijed političkih i ekonomskih neizvjesnosti, uključujući krizu u Ukrajini i nestabilnost na Bliskom Istoku. Ovi globalni događaji potaknuli su rast potražnje za zlatom, što je utjecalo na cijenu i njezinu stabilnost.
U 2016. godini, cijena zlata ponovno je porasla, dosegnuvši razinu od 1.300 eura. Ovaj rast bio je potaknut Brexitom i neočekivanim ishodom američkih predsjedničkih izbora, što je dodatno povećalo neizvjesnost na tržištima. U 2017. godini cijena zlata nastavila je rasti, a do kraja godine dostigla je otprilike 1.350 eura. Tijekom 2018. godine, zabilježen je manji pad, ali je zlato i dalje ostalo iznad 1.200 eura, zahvaljujući potražnji iz Azije i opreznim investitorima koji su tražili sigurnost u neizvjesnim vremenima.
Godina 2020. bila je ključna za zlato, koje je doživjelo nevjerojatan porast cijene, dosegnuvši više od 2.000 eura. Ovaj rast bio je izravno povezan s globalnom pandemijom COVID-19, koja je izazvala ekonomsku krizu i povećala strah od inflacije. Mnogi investitori su se okrenuli zlatu kao zaštiti od gubitka vrijednosti drugih imovina. U ovoj godini, zlato se ponovno potvrdilo kao sigurno utočište u vremenima krize.
Nakon vrhunca 2020. godine, cijena zlata počela je lagano opadati, ali je 2021. i 2022. godine ostala stabilna, krećući se između 1.700 i 1.900 eura. Tijekom ovog razdoblja, ekonomije su se počele oporavljati, a potražnja za zlatom se smanjila, posebno kada su kamatne stope počele rasti. Ipak, investitori su i dalje vidjeli zlato kao važan dio svog portfelja, što je održalo cijenu na relativno visokoj razini.
Na početku 2023. godine, cijena zlata ponovno je počela rasti, dosegnuvši razinu od 1.800 eura, potaknuta povećanom potražnjom i globalnim ekonomskim neizvjesnostima. Analitičari očekuju da će cijena zlata i dalje rasti u narednim godinama, osobito s obzirom na sve veće zabrinutosti oko inflacije i geopolitčkih napetosti.
Zaključno, cijena zlata u posljednjih deset godina pokazuje kako je ovaj plemeniti metal ne samo investicija, već i važan pokazatelj globalnih ekonomskih kretanja. Iako je zlato prošlo kroz razne oscilacije, ostaje ključni element u financijskim portfeljima investitora, koji ga vide kao sigurnu imovinu u vremenima nesigurnosti. Razumijevanje kretanja cijene zlata može pomoći investitorima da donesu informirane odluke i zaštite svoj kapital u promjenjivim tržišnim uvjetima.