U današnje vrijeme, pojam “cudna generacija” često se koristi za opisivanje mladih ljudi koji odrastaju u vrlo specifičnom kontekstu. Odrastanje u digitalnom dobu, s brzim tehnologijama i promjenjivim društvenim normama, stvara jedinstvene izazove i prilike za mlade. Često se postavlja pitanje jesu li oni stvarno premladi za odgovornosti koje im se nameću ili su možda spremniji nego što mislimo.
Generacija Z, koja obuhvaća mlade ljude rođene od sredine 1990-ih do ranih 2010-ih, odrasla je u svijetu gdje su informacije dostupne na dohvat ruke. Internet i pametni telefoni postali su neizostavni dijelovi svakodnevnog života, a društvene mreže oblikuju način na koji se mladi međusobno povezuju, komuniciraju i dijele svoja iskustva. Ovaj oblik odrastanja može dovesti do osjećaja preopterećenosti, gdje se očekuje da mladi brzo sazrijevaju i donose važne životne odluke, poput izbora karijere ili obrazovanja.
Jedan od ključnih problema s kojim se suočava ova generacija jest pritisak na uspjeh. U svijetu gdje se uspjeh često mjeri kroz materijalne vrijednosti, kao što su novac i status, mladi se suočavaju s velikim očekivanjima. S obzirom na to da su mnogi od njih odrasli u obiteljima koje su doživjele ekonomsku krizu, često osjećaju potrebu da postignu financijsku neovisnost što je prije moguće. Ova potraga za uspjehom može ih natjerati da preuzmu obaveze koje su ranije bile rezervirane za starije generacije.
Osim ekonomske neizvjesnosti, emocionalno zdravlje mladih također je značajno pogođeno. Pojmovi poput “mentalnog zdravlja” i “anksioznosti” postali su uobičajeni u svakodnevnom razgovoru, no mnogi mladi se suočavaju s poteškoćama u pronalaženju podrške i resursa potrebnih za suočavanje s tim izazovima. S obzirom na to da su društvene mreže često platforma za usporedbe s drugima, mladi se mogu osjećati izolirano ili neadekvatno. U takvom okruženju, odrastanje se čini još težim, a često se postavlja pitanje jesu li oni premladi za sve ovo što nose na svojim leđima.
Međutim, unatoč izazovima, ova generacija pokazuje nevjerojatnu otpornost i kreativnost. Mnogi mladi ljudi koriste platforme za društvene mreže ne samo za dijeljenje osobnih iskustava, već i za aktivizam i promjenu svijeta oko sebe. Odrastajući s globalnim pitanjima poput klimatskih promjena, rasne pravde i jednakosti, mladi često preuzimaju odgovornost i angažiraju se u stvarima koje su im važne. Ova angažiranost može se vidjeti kroz različite pokrete i inicijative koje predvode mladi, pokazujući da su spremni za preuzimanje odgovornosti, čak i ako se čini da su premladi za to.
U kontekstu obrazovanja, mnogi mladi ljudi koriste alternativne načine učenja i stjecanja vještina. Online tečajevi, radionice i platforme za učenje omogućuju im da se obrazuju izvan tradicionalnih okvira. Ovo pokazuje da mladi preuzimaju kontrolu nad svojim obrazovanjem i budućnošću, čime dokazuju da su sposobni za suočavanje s izazovima koji im se postavljaju. Odrastanje u ovakvom okruženju može ih učiniti otpornijima i prilagodljivijima, što može biti korisno u budućnosti.
Na kraju, pitanje “jesmo li premladi?” ostaje otvoreno. Dok se suočavamo s izazovima i pritiscima koji dolaze s odrastanjem u modernom društvu, važno je prepoznati snagu i sposobnosti ove generacije. Oni su možda mladi, ali su također iznimno sposobni i voljni preuzeti odgovornost. Umjesto da ih gledamo kao “premlade”, trebali bismo ih podržati i omogućiti im da se razvijaju i rastu. Na taj način, budućnost koju stvaraju može biti svijetla i puna mogućnosti.
