Židovski blagdani su važan dio židovske kulture i tradicije, a njihovo obilježavanje uključuje različite običaje, rituale i datume koji se razlikuju od godina do godina. Za razliku od gregorijanskog kalendara koji koristi većina zapadnog svijeta, židovski kalendar je lunisolarni, što znači da se temelji na ciklusima Mjeseca i Sunca. Ovaj članak pruža pregled najvažnijih židovskih blagdana i njihovih datuma, kao i njihovog značaja u židovskoj tradiciji.
Jedan od najvažnijih blagdana u židovskom kalendaru je Rosh Hashanah, koji predstavlja Novu godinu. Ovaj blagdan pada u mjesecu Tishrei, koji obično odgovara rujnu ili listopadu. Rosh Hashanah je vrijeme refleksije, samoproučavanja i postavljanja novih ciljeva za nadolazeću godinu. Tradicionalno, židovi jedu jabuke umočene u med, simbolizirajući slatkoću nadolazeće godine.
Nakon Rosh Hashanah slijedi Yom Kippur, Dan pomirenja, koji je najvažniji dan u židovskom kalendaru. Ovaj blagdan je posvećen postu, molitvi i pokajanju. Yom Kippur pada deset dana nakon Rosh Hashanah, a židovi se tijekom tog dana suzdržavaju od hrane i pića, te provode vrijeme u sinagogama moleći se za oprost. Ovaj dan završava zvonom šofara, što označava kraj posta.
U mjesecu Tishrei također se slavi Sukkot, blagdan kolinja ili blagdana sjenica. Sukkot traje sedam dana i simbolizira putovanje Židova kroz pustinju nakon izlaska iz Egipta. Tijekom ovog blagdana, židovi grade sjenice (sukkot) i jedu u njima, a također se često organiziraju obiteljska okupljanja i zajednički obroci.
Približno 50 dana nakon Pesaha, slavi se Shavuot, blagdan koji obilježava dan kada su Židovi primili Tore na planini Sinaj. Ovaj blagdan pada obično u svibnju ili lipnju i traje dva dana. Tradicionalno, židovi jedu mliječne proizvode kao simbol mliječnog načina života koji je uspostavljen nakon primanja Tore. Shavuot također uključuje proučavanje Tore i noćna bdijenja u sinagogama.
Još jedan važan blagdan je Pesach, ili Pasha, koji slavi izlazak Židova iz Egipta. Ovaj blagdan traje osam dana i počinje u mjesecu Nisan, koji obično odgovara ožujku ili travnju. Tijekom Pesacha, židovi jedu matzu, beskvasni kruh, kao podsjetnik na brzi izlazak iz Egipta kada nisu imali vremena da pripreme kvasni kruh. Na prvoj večeri Pesacha održava se Seder, obredna večera koja uključuje čitanje Hagade, priče o izlasku iz Egipta.
Osim ovih glavnih blagdana, postoje i drugi važni datumi u židovskom kalendaru. Hanuka, blagdan svjetlosti, slavi se obično u prosincu i traje osam dana. Ovaj blagdan obilježava pobjedu Makkabejaca nad Seleukidima i čudo s uljem koje je trajalo osam dana. Tijekom Hanuke, židovi pale svijeće na menorahu i uživaju u tradicionalnim jelima poput latkesa (krumpir palačinke) i sufganiyota (krafne punjene džemom).
Uz to, Tu B’Shvat je blagdan koji slavi drveće i prirodu, obično se obilježava u siječnju ili veljači, dok Purim, koji pada u mjesecu Adar, slavi pobjedu Židova nad Hamanom i obiluje veseljem, kostimima i darivanjem hrane.
Važno je napomenuti da židovski blagdani, osim što imaju svoje specifične datume, također nosi duboko duhovno značenje i povezanost s poviješću i tradicijom židovskog naroda. Kroz obilježavanje ovih blagdana, židovi održavaju svoje kulturno nasljeđe, obiteljsku povezanost i duhovnu praksu, dok istovremeno dijele svoja vjerovanja i običaje s novim generacijama.