Domovinski rat, koji je trajao od 1991. do 1995. godine, predstavlja ključni događaj u suvremenoj hrvatskoj povijesti. Tijekom ovog sukoba, Hrvatska se borila za svoju neovisnost i teritorijalnu cjelovitost, a dvije operacije, Oluja i Bljesak, odigrale su posebno značajnu ulogu u tom procesu. Ove vojne akcije ne samo da su značile vojnu pobjedu, već su i oblikovale nacionalni identitet i budućnost Republike Hrvatske.
Operacija Bljesak, koja se dogodila u svibnju 1995. godine, bila je usmjerena na oslobađanje dijela zapadne Slavonije koji je bio pod kontrolom pobunjenih Srba. Ova operacija bila je vrlo brza i učinkovita, a hrvatske snage uspjele su vratiti kontrolu nad tim područjem u samo nekoliko dana. Bljesak je bio od presudnog značaja jer je otvorio put za daljnje vojne akcije i dodatno ojačao moral hrvatskih snaga.
Nakon Bljeska, operacija Oluja, koja je započela 4. kolovoza 1995. godine, bila je još ambicioznija. Cilj operacije bio je oslobađanje Krajine, područja s velikom srpskom populacijom koje je proglasilo Republiku Srpsku Krajinu. Oluja je trajala do 7. kolovoza i rezultirala je brzim oslobađanjem gotovo cijelog tog područja. Ova operacija bila je jedna od najvećih vojnih akcija u ratovima na prostorima bivše Jugoslavije i imala je dalekosežne posljedice.
Oslobađanje Krajine tijekom Oluje označilo je kraj rata u Hrvatskoj, no donijelo je i brojne kontroverze. Dok su mnogi Hrvati doživjeli Oluju kao povijesnu pobjedu i trenutak ponosa, mnogi Srbi su je vidjeli kao tragediju koja je dovela do masovnog egzodusa srpskog stanovništva iz Krajine. Tijekom ovog razdoblja, mnogi su ljudi izgubili svoje domove, a sukobi su ostavili trajne ožiljke na društvu. Temeljna pitanja o pravima manjina i pomirenju ostala su otvorena i danas.
Ove vojne operacije su također oblikovale međunarodnu percepciju o Hrvatskoj. Tijekom rata, Hrvatska je bila pod stalnim nadzorom međunarodnih organizacija, a nakon Oluje, mnoge su zemlje počele prepoznavati neovisnost Hrvatske. Ovaj trenutak bio je ključan za pristup Hrvatske euroatlantskim integracijama, što je kasnije dovelo do članstva u NATO-u i Europskoj uniji.
Osim vojnog aspekta, Oluja i Bljesak također su imale značajan utjecaj na kulturu i identitet naroda. Mnogi Hrvati doživljavaju ove operacije kao simbol otpora i borbe za slobodu. Ove akcije postale su sastavni dio kolektivnog sjećanja i nacionalnog identiteta, a obilježavaju se različitim manifestacijama i komemoracijama diljem zemlje.
Međutim, važno je napomenuti da sjećanje na Domovinski rat, uključujući operacije Oluja i Bljesak, nije jedinstveno za sve. Postoje različiti narativi koji se odnose na ove događaje, ovisno o etničkoj pripadnosti i osobnim iskustvima. Ovi različiti pogledi često otežavaju proces pomirenja i izgradnje povjerenja među različitim zajednicama u Hrvatskoj.
U zaključku, operacije Oluja i Bljesak predstavljaju ključne trenutke u Domovinskom ratu, koje su oblikovale ne samo fizičko, nego i emocionalno i kulturno stanje Hrvatske. Iako su ove vojne akcije omogućile oslobađanje teritorija i završetak rata, pitanja pravde, pomirenja i suživota ostaju izazovi s kojima se Hrvatska suočava i danas.