U posljednjim godinama, turska kinematografija doživjela je značajan uspon na globalnoj sceni, a među najistaknutijim imenima nalazi se i Recep Tayyip Erdogan. Iako je poznatiji kao političar i predsjednik Turske, njegov utjecaj na kulturu i medije je neosporan. No, kada govorimo o ‘kapisiz’ filmovima i TV serijama, što to zapravo znači i kako se Erdogan uklapa u tu priču?
‘Kapisiz’ se na turskom jeziku prevodi kao ‘neurotivan’ ili ‘bez kontrole’, a taj pojam često se koristi u kontekstu radnji koje su izvan normi ili očekivanja. U svijetu turskih filmova i serija, taj se termin može povezati s određenim vrstama narativa koji istražuju granice ljudskog ponašanja, društvenih normi i političkih previranja. U ovom članku, istražit ćemo kako se Erdoganova figura i njegov politički kontekst odražavaju u nekim od najpoznatijih turskih filmova i serija.
Turska televizija i filmovi često su sredstvo za izražavanje društvenih komentara, a mnogi producenti i redatelji koriste svoje platforme kako bi prikazali političke i društvene probleme. Erdogan, kao kontroverzna figura, inspirira razne narative, od onih koji ga prikazuju kao heroja do onih koji ga kritiziraju. Serije kao što su ‘Diriliş: Ertuğrul’ i ‘Kuruluş: Osman’ populariziraju povijesne mitove koji su u skladu s Erdoganovim nacionalističkim narativom, dok istovremeno potiču gledatelje da se identificiraju s likovima koji su borci za pravdu i slobodu. Ove serije ne samo da privlače gledatelje unutar Turske, već i globalno, posebno među muslimanskim populacijama.
Jedan od najvažnijih aspekata turskih filmova i serija je način na koji se bave temama identiteta, kulture i politike. U kontekstu Erdoganove vladavine, mnogi su filmovi i serije počeli istraživati pitanja koja se tiču vjere, nacionalizma i etničkih sukoba. Na primjer, serija ‘Aşk-ı Memnu’ dotiče se tema ljubavi koja se sukobljava s društvenim normama, dok filmovi poput ‘Kış Uykusu’ istražuju unutarnje sukobe i moralne dileme likova koji se suočavaju s teškim odlukama.
Na međunarodnoj sceni, Erdogan je često prikazan kao kontroverzna figura koja izaziva različite reakcije. To se može vidjeti i u načinu na koji su turski filmovi i serije dočekani izvan Turske. Dok su mnogi gledatelji fascinirani turskom kulturom i tradicijom, drugi kritiziraju način na koji se politički narativi oblikuju kroz zabavne sadržaje. Ovdje se javlja pitanje: može li se umjetnost uistinu odvojiti od politike? U slučaju turskih filmova i serija, čini se da je veza između ta dva elementa vrlo snažna.
Osim političkih i društvenih tema, turski filmovi i serije poznati su i po svojoj produkcijskoj vrijednosti. Ulaganja u kvalitetnu produkciju, kostimografiju i vizualne efekte postala su standard, a to je rezultiralo stvaranjem sadržaja koji ne samo da privlači lokalnu publiku već i međunarodnu. Uloga streaming platformi također je odigrala ključnu ulogu u širenju turskih serija diljem svijeta, omogućujući gledateljima iz različitih dijelova svijeta da uživaju u ovim sadržajima, često s titlovima na različitim jezicima.
U zaključku, turski filmovi i TV serije koje se povezuju s ‘kapisiz’ narativima pružaju jedinstveni uvid u kompleksne odnose između politike, kulture i društvenih normi u Turskoj. Erdoganova figura, kao simbol suvremenog Turskog identiteta, igra ključnu ulogu u oblikovanju tih narativa. Dok turska kinematografija nastavlja rasti i privlačiti globalnu pažnju, važno je pratiti kako se ovi elementi razvijaju i kako utječu na percepciju Turske u svijetu.
