Europa nakon Prvog svjetskog rata bila je kontinent u dubokoj krizi, s posljedicama koje su se osjećale dugo nakon završetka sukoba 1918. godine. Rat je donio ogromne ljudske gubitke i razaranja, a njegovi učinci oblikovali su političku, ekonomsku i društvenu strukturu Europe. Mnoge zemlje su se suočile s izazovima obnove i stabilizacije, dok su nacionalizmi, političke ideologije i ekonomske krize oblikovale novo lice Europe.
Jedna od najznačajnijih posljedica rata bila je raspad velikih monarhija. Austro-Ugarska i Osmansko Carstvo su se raspale, stvarajući nove nacionalne države. Ovi procesi doveli su do etničkih napetosti i sukoba, koji su često rezultirali nasiljem. Primjerice, u područjima bivše Austro-Ugarske, novi nacionalni identiteti počeli su se formirati, a mnogi su se borili za autonomiju ili potpunu neovisnost.
Osim političkih promjena, rat je ostavio duboke ekonomske posljedice. Mnoge zemlje su bile opterećene dugovima i ratnim reparacijama, što je dovelo do ekonomskih kriza. Njemačka je bila posebno pogođena, suočena s teškim uvjetima iz Versajskog ugovora, koji je zahtijevao isplatu ogromnih odšteta. To je dovelo do hiperinflacije i socijalnih nemira, a kasnije i do političke nestabilnosti koja je omogućila uspon radikalnih pokreta, uključujući nacizam.
Politički pejzaž Europe također se promijenio s porastom novih ideologija. Socijalizam, komunizam i fašizam počeli su se širiti, privlačeći mnoge nezadovoljne građane. Ruska revolucija 1917. godine bila je inspiracija za radničke pokrete diljem Europe, a mnogi su se nadali da će se slični pokreti dogoditi u njihovim zemljama. U Italiji, Benito Mussolini uspostavlja fašistički režim, dok se u Njemačkoj jačaju radikalne desničarske stranke.
Osim toga, društvene promjene su također bile prisutne. Žene su tijekom rata preuzele mnoge muške poslove, a nakon rata su se počele boriti za svoja prava. Pokreti za ženska prava dobili su na snazi, a pravo glasa za žene postalo je stvarnost u mnogim zemljama. Ova promjena u ulozi žena u društvu bila je jedan od pozitivnih učinaka rata, unatoč svim njegovim strašnim posljedicama.
U međunarodnoj areni, stvorene su nove institucije kao što je Liga naroda, koja je imala za cilj održavanje mira i sprječavanje budućih sukoba. Međutim, Liga naroda nije bila uspješna u svojoj misiji, što je doprinijelo usponu napetosti i, na kraju, Drugom svjetskom ratu. Mnoge zemlje su sumnjale u učinkovitost Lige, a njena nemoć u rješavanju ključnih problema, poput agresije Italije prema Etiopiji ili Japana prema Mandžuriji, dovela je do gubitka povjerenja.
Unatoč svim izazovima, Europa je prolazila kroz proces obnove. Tijekom 1920-ih godina, mnoge zemlje počele su se oporavljati od ratnih razaranja. Industrija je ponovno pokrenuta, a ekonomija je počela rasti. Međutim, taj oporavak bio je krhak i često prekidan globalnim krizama, poput Velike depresije krajem 1920-ih, koja je dodatno pogoršala situaciju i dovela do novih političkih previranja.
Na kraju, Europa nakon Prvog svjetskog rata bila je kontinent u previranju, s dubokim političkim, ekonomskim i društvenim promjenama. Ove promjene oblikovale su budućnost Europe, a mnogi od izazova i sukoba iz tog razdoblja nastavili su utjecati na povijest tijekom 20. stoljeća. Između dvaju svjetskih ratova, kontinent je bio svjedokom nemira, revolucija i promjena koje su na kraju dovele do novog svjetskog sukoba.