U posljednje vrijeme, pitanje povećanja mirovina u Hrvatskoj postalo je jedno od najvažnijih tema u društvenom i političkom diskursu. Mirovinski sustav, koji se suočava s brojnim izazovima, često je predmet rasprava među građanima, stručnjacima i donosiocima odluka. U ovom članku istražujemo razloge zašto je povećanje mirovina ključno pitanje, koji su faktori koji utječu na visinu mirovina i kakva su očekivanja građana.
Prvo, važno je naglasiti da su mirovine u Hrvatskoj već dugi niz godina na razini koja ne prati rast životnih troškova. Mnogi umirovljenici žive na rubu siromaštva, a njihove mirovine često su nedovoljne za pokriće osnovnih potreba. Prema statističkim podacima, porast troškova života, osobito u sektorima hrane i stanovanja, dodatno opterećuje umirovljenike. Stoga, povećanje mirovina ne samo da bi poboljšalo kvalitetu života, već bi i pridonijelo smanjenju socijalne nejednakosti.
Osim toga, demografske promjene također igraju značajnu ulogu. Smanjenje broja radno aktivnog stanovništva i povećanje udjela starijih osoba u populaciji dovodi do dodatnih pritisaka na mirovinski sustav. Očekuje se da će broj umirovljenika rasti, što će dodatno povećati potrebu za stabilnim i održivim sustavom mirovina. U takvoj situaciji, povećanje mirovina postaje ne samo ekonomska, već i socijalna potreba.
Vlada Republike Hrvatske često ističe kako je održavanje mirovinskog sustava jedan od prioriteta, a povećanje mirovina se najčešće povezuje s rastom bruto domaćeg proizvoda (BDP). U slučaju pozitivnog gospodarskog rasta, postoji mogućnost povećanja mirovina, no to je često uvjetovano i proračunskim mogućnostima. S obzirom na globalne i lokalne ekonomske izazove, kao što su inflacija i rast cijena energenata, predstoji izazov osigurati održivost mirovinskog sustava.
U proteklim godinama, bilo je nekoliko izmjena u zakonodavstvu koje su se odnosile na mirovinski sustav, a svaki put je tema povećanja mirovina bila visoko na agendi. U tom kontekstu, važna je i uloga sindikata koji se bore za prava umirovljenika i traže pravednije mirovine. Njihova aktivnost često dovodi do javnih rasprava i pritisaka na vlasti da se pitanje mirovina riješi na zadovoljavajući način.
U zaključku, pitanje povećanja mirovina u Hrvatskoj ostaje otvoreno i zahtijeva kontinuiranu pažnju. S obzirom na sve navedene čimbenike, postoji potreba za proaktivnim pristupom kako bi se osiguralo da umirovljenici ne budu zaboravljeni u procesu gospodarskog razvoja. Samo kroz dijalog između vlasti, društva i stručnjaka moguće je pronaći održiva rješenja koja će osigurati dostojanstven život umirovljenicima.