U posljednjih nekoliko godina, Bosna i Hercegovina bila je predmet brojnih političkih rasprava i tenzija, koje su potaknule strahove od mogućeg ponovnog izbijanja sukoba. S obzirom na povijesne okolnosti i složenu političku situaciju, pitanje “” postalo je aktualno među analitičarima, političarima i građanima. Razumijevanje konteksta i dinamike unutar zemlje ključno je za sagledavanje budućnosti.
Rat u Bosni i Hercegovini, koji je trajao od 1992. do 1995. godine, bio je jedan od najkrvavijih sukoba u Europi nakon Drugog svjetskog rata. Ovaj sukob ostavio je duboke ožiljke na društvu, ekonomiji i političkom sustavu zemlje. Danas, više od dvije decenije nakon završetka rata, Bosna i Hercegovina suočava se s brojnim izazovima, uključujući etničke napetosti, političku nestabilnost i ekonomske probleme.
Jedan od ključnih faktora koji doprinosi strahu od novog sukoba je etnički nacionalizam koji i dalje prevladava u zemlji. Bosna i Hercegovina je podijeljena na tri glavne etničke skupine: Bošnjake, Hrvate i Srbe, a svaka od njih ima svoje političke stranke koje često djeluju u skladu sa svojim etničkim interesima. Ova podjela otežava donošenje zajedničkih odluka i često dovodi do sukoba interesa, što može stvoriti plodno tlo za nove tenzije.
Također, politička scena u zemlji obiluje korupcijom i nepotizmom, što dodatno pogoršava situaciju. Mnogi građani osjećaju frustraciju zbog nedostatka napretka u reformama i poboljšanju životnih uvjeta. Ova frustracija može dovesti do socijalnih nemira, koji, ako se ne kontroliraju, mogu eskalirati u ozbiljnije sukobe.
Međunarodna zajednica također igra važnu ulogu u stabilnosti Bosne i Hercegovine. Nakon rata, međunarodne organizacije poput Ujedinjenih naroda i Europske unije aktivno su sudjelovale u obnovi zemlje i implementaciji mirovnih sporazuma. Međutim, s vremenom je interes međunarodne zajednice opadao, a mnogi građani osjećaju da su prepušteni sami sebi. Ova percepcija može pridonijeti osjećaju nesigurnosti i strahu od novog sukoba.
Osim političkih i etničkih napetosti, ekonomska situacija u Bosni i Hercegovini također je zabrinjavajuća. S nezaposlenošću koja se kreće oko 30%, mnogi mladi ljudi napuštaju zemlju u potrazi za boljim životnim uvjetima. Ova migracija može dodatno oslabiti društvenu strukturu i dovesti do destabilizacije, što stvara dodatne rizike za izbijanje sukoba.
Za analizu mogućeg izbijanja sukoba 2025. godine, važno je uzeti u obzir i vanjske čimbenike. Geopolitička situacija u regiji, uključujući odnose između država kao što su Srbija i Hrvatska, također može utjecati na stabilnost Bosne i Hercegovine. Povećanje utjecaja drugih sila, poput Rusije ili Turske, može dodatno zakomplicirati situaciju.
U kontekstu svih ovih izazova, važno je poticati dijalog među etničkim skupinama i raditi na izgradnji povjerenja. Obrazovanje o pomirenju i zajedničkoj budućnosti može pomoći u smanjenju tenzija i sprječavanju sukoba. Također, međunarodna zajednica mora ostati angažirana i pružiti podršku reformske procese koji će osnažiti institucije i poboljšati životne uvjete građana.
U zaključku, dok su strahovi od novog rata u Bosni i Hercegovini opravdani, budućnost zemlje ovisi o sposobnosti njenih građana i vođa da prevladaju podjele i izgrade zajedničku budućnost. Potrebno je ulagati napore u prevenciju sukoba kroz dijalog, obrazovanje i jačanje institucija. Samo na taj način Bosna i Hercegovina može osigurati mirnu i prosperitetnu budućnost za sve svoje građane.
