U posljednje vrijeme, tema oslobođenja od doprinosa za mlade osobe u Hrvatskoj postala je predmet intenzivnih rasprava. Ova mjera, koja je bila na snazi kako bi se olakšao ulazak mladih na tržište rada, sada se suočava s mogućim ukidanjem. Mnogi se pitaju kakve će posljedice ovo ukidanje imati na mlade, njihovu ekonomsku situaciju i buduće mogućnosti zapošljavanja.
Oslobođenje od doprinosa za mlade osobe u Hrvatskoj uvedeno je kako bi se potaknulo zapošljavanje mladih ljudi, smanjili troškovi poslodavcima i olakšalo mladima da se uključe u radnu snagu. Ova mjera je omogućila poslodavcima da zapošljavaju mlade bez dodatnih troškova za doprinose, čime je smanjena financijska prepreka za zapošljavanje. Međutim, s vremenom se javila potreba za reevaluacijom ove politike, a ukidanje oslobođenja od doprinosa postalo je tema rasprave među ekonomistima, poslodavcima i vladinim institucijama.
Kada razmišljamo o utjecaju ukidanja oslobođenja od doprinosa na mlade, važno je uzeti u obzir nekoliko čimbenika. Prvo, ukidanje ove mjere moglo bi dovesti do povećanja troškova zapošljavanja za poslodavce. Poslodavci će se možda više opirati zapošljavanju mladih zbog dodatnih troškova koji će nastati uslijed obaveze plaćanja doprinosa. Ova situacija može rezultirati smanjenjem broja radnih mjesta dostupnih mladima, što bi im otežalo ulazak u svijet rada.
Drugo, ukidanje oslobođenja od doprinosa može povećati nezaposlenost među mladima. Mnogi mladi ljudi, koji se tek upuštaju u radnu snagu, suočavat će se s dodatnim izazovima u pronalaženju posla. Bez poticaja koje je pružalo oslobođenje, poslodavci bi mogli radije zapošljavati iskusnije radnike, ostavljajući mlade bez potrebnog radnog iskustva i prilika za razvoj karijere. U konačnici, ovo bi moglo dovesti do dugoročnih negativnih posljedica za mladu populaciju i cijelo društvo.
Treće, ukidanje oslobođenja od doprinosa može utjecati na ekonomski rast. Mlađi radnici često donose novu energiju i inovativne ideje na radno mjesto. Njihovo zapošljavanje može potaknuti kreativnost i inovacije unutar tvrtki, što zauzvrat može doprinijeti jačanju gospodarstva. Ako se mladi ljudi suoče s preprekama u pronalaženju posla, to može usporiti ukupni gospodarski rast i smanjiti konkurentnost Hrvatske na globalnom tržištu.
Osim ekonomskih aspekata, ukidanje ove mjere može imati i psihološke posljedice na mlade. Mnogi mladi ljudi osjećaju se obeshrabreno kada se suočavaju s preprekama u pronalaženju posla, a ukidanje oslobođenja od doprinosa moglo bi dodatno pogoršati ovu situaciju. Mladima je potrebna podrška i poticaji kako bi se osjećali motiviranim i sposobnima za rad. Bez odgovarajućih mjera, postoji opasnost od povećanja stope depresije i anksioznosti među mladima, što može imati dugoročne posljedice na njihovo mentalno zdravlje.
Kako bi se ublažile negativne posljedice ukidanja oslobođenja od doprinosa, važno je da vlada i relevantne institucije razmotre alternative. Postoje mnoge strategije koje bi mogle pomoći u potpori zapošljavanju mladih, poput subvencija za poslodavce koji zapošljavaju mlade ili dodatnih obrazovnih programa koji bi im olakšali stjecanje vještina potrebnih na tržištu rada. Osim toga, jačanje suradnje između obrazovnog sustava i tržišta rada može pomoći mladima da se bolje pripreme za izazove koje donosi radna sredina.
U konačnici, ukidanje oslobođenja od doprinosa za mlade osobe predstavlja kompleksan izazov koji zahtijeva pažljivo razmatranje svih mogućih posljedica. Dok se nastavljaju rasprave o ovoj temi, važno je slušati glas mladih i uzeti u obzir njihove potrebe i probleme. Samo zajedničkim radom možemo osigurati da mladi ljudi u Hrvatskoj imaju priliku ostvariti svoje snove i doprinijeti društvu na pozitivan način.
