Holesterol je lipofilna molekula koja se nalazi u svim stanicama ljudskog tijela i igra ključnu ulogu u raznim fiziološkim procesima. Unatoč često negativnoj percepciji, holesterol je bitan za proizvodnju hormona, vitamina D i žučnih kiselina koje su neophodne za probavu masti. No, pitanje koje se često postavlja je: od čega se zapravo dobija holesterol?
Holesterol se najviše proizvodi u jetri, ali se također može unijeti i kroz hranu. Ljudsko tijelo može samo sintetizirati holesterol, a to čini iz jednostavnih šećera i masnih kiselina. Ovaj proces se odvija kroz složene biokemijske reakcije, a jetra je ključna u toj proizvodnji. Naime, jetra može proizvesti do 80% holesterola koji se nalazi u tijelu, dok preostalih 20% dolazi iz hrane.
U prehrani, holesterol se nalazi u namirnicama životinjskog podrijetla. Namirnice poput jaja, mesa, ribe i mliječnih proizvoda sadrže značajne količine holesterola. Na primjer, jaja su često predmet rasprava jer jedno srednje veliko jaje sadrži oko 186 mg holesterola, što je značajan udio u preporučenom dnevnom unosu. S druge strane, namirnice biljnog podrijetla, poput voća, povrća, orašastih plodova i žitarica, ne sadrže holesterol, ali mogu sadržavati nezasićene masne kiseline koje mogu pomoći u regulaciji razine kolesterola u krvi.
Postoji nekoliko tipova holesterola koji se razlikuju prema njihovoj funkciji i strukturi. LDL (lipoprotein niske gustoće) često se naziva „lošim“ holesterolom jer visoke razine LDL-a mogu dovesti do nakupljanja plaka u arterijama, što povećava rizik od srčanih bolesti i moždanog udara. S druge strane, HDL (lipoprotein visoke gustoće) se naziva „dobrim“ holesterolom jer pomaže u transportu viška holesterola iz krvi natrag u jetru, gdje se razgrađuje ili izlučuje iz tijela. Zbog toga je važno održavati ravnotežu između ovih dvaju tipova holesterola.
Utjecaj prehrane na razine holesterola u krvi može biti značajan. Iako su neki ljudi genetski predisponirani za visoke razine kolesterola, prehrana igra veliku ulogu. Zasićene masti, koje se nalaze u crvenom mesu, punomasnim mliječnim proizvodima i prerađenim hranama, mogu povećati razine LDL holesterola. S druge strane, nezasićene masti, koje se nalaze u maslinovom ulju, avokadu i ribama poput lososa, mogu pomoći u snižavanju razina LDL-a i podizanju razina HDL-a.
Pored prehrane, razine holesterola mogu utjecati i drugi faktori poput tjelesne aktivnosti, dobi, spola i tjelesne težine. Redovita tjelesna aktivnost može pomoći u održavanju zdravih razina holesterola. Istraživanja pokazuju da aerobne vježbe poput trčanja, plivanja ili vožnje bicikla mogu povećati razine HDL-a i smanjiti LDL. Također, prestanak pušenja može poboljšati razine HDL-a.
Osim toga, važno je napomenuti da su redoviti liječnički pregledi i krvni testovi ključevi za praćenje razina holesterola. Preporučuje se da odrasli obavljaju testove na kolesterol svake četiri do šest godina, a oni s povećanim rizikom od srčanih bolesti mogu trebati češće provjere. Razumijevanje vlastitih razina kolesterola i kako one utječu na zdravlje može pomoći u donošenju informiranih odluka o prehrani i načinu života.
U zaključku, holesterol se dobija iz hrane i proizvodi u tijelu, a njegovo održavanje u zdravom rasponu ključno je za cjelokupno zdravlje. Kroz pravilnu prehranu, tjelesnu aktivnost i redovite preglede, svatko može upravljati svojim razinama holesterola i smanjiti rizik od ozbiljnih zdravstvenih problema.
