Hrvatska vojska, kao ključna institucija u očuvanju suvereniteta i sigurnosti Republike Hrvatske, ima bogatu povijest koja seže u vrijeme Domovinskog rata. Nakon stjecanja neovisnosti, Hrvatska je uspostavila svoju vojsku koja je prošla kroz mnoge promjene, prilagodbe i reforme. Jedna od tema koja se često raspravlja u društvu jest obavezni vojni rok. Dok su neke zemlje u Europi odlučile ukinuti obavezni vojni rok, Hrvatska je do nedavno zadržavala tu praksu, barem u određenoj mjeri.
Obavezni vojni rok bio je standardna praksa u većini zemalja tijekom 20. stoljeća. U Hrvatskoj, kao i u drugim zemljama bivše Jugoslavije, vojna obaveza bila je dio društvene norme, a mladići su se od ranih godina pripremali za mogućnost služenja vojnog roka. Ova tradicija je postojala sve do 2008. godine, kada je Hrvatska, prema potrebama modernizacije i profesionalizacije svoje vojske, odlučila ukinuti obavezni vojni rok. Umjesto toga, uveden je sustav profesionalne vojske koja se oslanja na dobrovoljno služenje vojnog roka.
Međutim, pitanje obaveznog vojnog roka ponovno je aktualizirano u javnosti, posebno u kontekstu globalnih sigurnosnih izazova. U trenutnim geopolitičkim okolnostima, s povećanjem napetosti u različitim dijelovima svijeta, mnogi smatraju da bi obavezni vojni rok mogao doprinijeti jačanju nacionalne sigurnosti. Ovaj model bi omogućio da se veći broj mladih ljudi obuči za osnovne vojne vještine, te da steknu svijest o važnosti obrane vlastite zemlje.
Osim toga, obavezni vojni rok bi mogao donijeti i brojne socijalne prednosti. Sudjelovanje u vojsci može biti oblik osobnog razvoja, gdje mladi ljudi uče o disciplini, timskom radu i odgovornosti. Također, vojni rok može pomoći u smanjenju nezaposlenosti među mladima, jer bi im pružio priliku za stjecanje novih vještina i iskustava koja su primjenjiva i izvan vojske.
No, postoje i brojni argumenti protiv povratka obaveznog vojnog roka. Mnogi ističu da bi takav sustav mogao biti neučinkovit i da bi mogao stvoriti otpor među mladima koji ne žele služiti vojsku. U današnje vrijeme, kada se mladi ljudi suočavaju s brojnim izazovima, poput obrazovanja, zapošljavanja i osobnog razvoja, obavezni vojni rok bi mogao biti dodatno opterećenje. Također, moderni ratovi sve više zahtijevaju tehnološki napredne vještine, što može biti teško postići kroz tradicionalni vojni rok.
Osim toga, važno je napomenuti da Hrvatska već ima sustav dobrovoljnog vojnog roka koji je pokazao određene uspjehe. Mnogi mladi ljudi odlučuju se na služenje vojnog roka iz osobnih razloga, uključujući patriotizam, želju za avanturom ili stjecanje dodatnih vještina. Ovaj pristup omogućava vojsci da privuče motivirane pojedince koji su spremni dati svoj doprinos, a istovremeno poštuje slobodu izbora.
U zaključku, pitanje obaveznog vojnog roka u Hrvatskoj zahtijeva sveobuhvatan pristup koji uzima u obzir suvremene potrebe društva, sigurnosne izazove te osobne želje i mogućnosti mladih. Dok se rasprava nastavlja, važno je da se svi uključeni glasovi čuju i da se donesu odluke koje će osigurati najbolju budućnost za Hrvatsku i njene građane.
