Drugi svjetski rat, koji je trajao od 1939. do 1945. godine, bio je jedan od najznačajnijih sukoba u povijesti čovječanstva. Iako se često naglašava uloga europskih i azijskih sila, Indija, tada britanska kolonija, imala je značajnu ulogu u ovom globalnom sukobu. U ovom članku istražit ćemo kako je Indija sudjelovala u ratu, koje su posljedice tog sudjelovanja bile i kako je rat utjecao na političke i društvene promjene unutar Indije.
Na samom početku rata, britanska vlada je odlučila uključiti Indiju u ratne napore bez konzultacija s indijskim vođama. Ovo je izazvalo ogorčenje među mnogim Indijcima, koji su tražili veću autonomiju i pravo na samoodređenje. Ubrzo nakon početka rata, više od 2,5 milijuna indijskih vojnika pridružilo se savezničkim snagama. Ovi vojnici borili su se na različitim frontovima, uključujući sjevernu Afriku i jugoistočnu Aziju, gdje su se suočavali s njemačkim i japanskim snagama.
Jedan od najvažnijih trenutaka u indijskoj povijesti tijekom rata bio je ‘Kampanja za neovisnost’. Ova kampanja, koju su predvodili indijski politički lideri poput Mahatme Gandhija i Jawaharlala Nehrua, nastojala je iskoristiti rat kao priliku za stjecanje veće autonomije ili čak potpune neovisnosti od britanske vlasti. Godine 1942. pokrenuta je ‘Kampanja Quit India’, koja je zahtijevala trenutni izlazak Britanaca iz Indije. Ova kampanja rezultirala je masovnim hapšenjima i represivnim mjerama britanske vlade, ali je istovremeno mobilizirala indijsko stanovništvo i postavila temelje za buduće zahtjeve za neovisnošću.
U ekonomskom smislu, rat je imao velike posljedice za Indiju. Velika većina indijskog gospodarstva bila je usmjerena na opskrbu britanskih ratnih napora, što je dovelo do povećanja proizvodnje i zapošljavanja u određenim sektorima. Međutim, rat je također izazvao velike probleme, uključujući inflaciju i nestašice hrane. Godine 1943. dogodila se velika glad u Bengalu koja je rezultirala smrću milijuna ljudi. Ova glad se često pripisuje neadekvatnim mjerama britanske vlade i ratnoj ekonomiji koja je zanemarila potrebe lokalnog stanovništva.
Tijekom rata, Indija je postala i važno strateško središte za savezničke snage. Britanske snage su koristile Indiju kao bazu za operacije protiv Japana u Burmi i drugim dijelovima jugoistočne Azije. Ova uloga dodatno je osnažila poziciju Indije u međunarodnoj zajednici, ali je također povećala tenzije između britanskih vlasti i indijskih nacionalista.
Kako se rat bližio kraju, Britanija je bila sve manje sposobna održavati svoju kolonijalnu vlast nad Indijom. Rat je iscrpio britanske resurse, a rastući pritisak indijskih nacionalista dodatno je otežao situaciju. Godine 1947. Indija je napokon stekla neovisnost, a proces dekolonizacije bio je neizbježan. Rat je ostavio duboke ožiljke u društvu, ali je također potaknuo političke promjene koje su dovele do formiranja moderne indijske države.
U konačnici, Indija u drugom svjetskom ratu predstavlja složenu priču o sukobu, borbi za neovisnost i promjenama koje su oblikovale budućnost zemlje. Sudjelovanje Indije u ratu nije samo bilo pitanje vojnog angažmana, već i pitanje identiteta, nacionalizma i borbe za pravo na samoodređenje. Razumijevanje ove povijesne perspektive pomaže nam shvatiti kako su globalni sukobi oblikovali nacionalne i regionalne identitete, te kako su ti identiteti evoluirali kroz vrijeme.
