Azijski stršljen (Vespa velutina), poznat i kao zlatni stršljen, postao je tema rasprave u Hrvatskoj posljednjih godina. Ovaj insekt, porijeklom iz Azije, sve više se širi Europom, a njegov dolazak u Hrvatsku donosi brojne brige i pitanja. Kako se ovaj stršljen razlikuje od domaćih vrsta, koje su njegove karakteristike, kako utječe na ekosustav i kakve su posljedice njegovog prisustva na ljudsko zdravlje? U ovom članku pokušat ćemo odgovoriti na ta pitanja.
Azijski stršljen je veći od domaćih vrsta stršljena, sa rasponom krila koji može doseći do 3,5 cm. Njegovo tijelo je pretežno smeđe s karakterističnim žutima ili narančastim oznakama. Ovi stršljenovi obično grade gnijezda visoko na drveću, a njihova prisutnost može se primijetiti u kasno ljeto i jesen kada su njihova gnijezda najbrojnija. Razlikuju se od naših domaćih stršljena po agresivnosti; azijski stršljen može biti vrlo agresivan kada se osjeća ugroženim, što može predstavljati opasnost za ljude i domaće životinje.
Jedna od najvećih briga vezanih uz azijskog stršljena je njegova uloga predatora. Ova vrsta stršljena se hrani pčelama, što može imati katastrofalne posljedice po pčelarstvo. U posljednjih nekoliko godina, pčelari u Europi izvještavaju o značajnom smanjenju pčelinjih zajednica zbog napada azijskog stršljena. To ne utječe samo na pčelare, već i na širu zajednicu jer su pčele ključne za oprašivanje mnogih biljnih vrsta, što izravno utječe na poljoprivrednu proizvodnju i ekosustav.
U kontekstu Hrvatske, prisutnost azijskog stršljena može dovesti do promjena u lokalnim ekosustavima. Stršljenovi su važni predatori u prirodi, ali kada se uvede nova vrsta koja nije prirodno prisutna, može doći do neravnoteže. Moguće je da će se prirodni predatori ili konkurenti za hranu prilagoditi ili nestati, što može uzrokovati domino efekt u prehrambenom lancu. Ekološke posljedice mogu biti dugoročne i teško predvidive.
Osim ekoloških posljedica, postoji i rizik za zdravlje ljudi. Ugrizi azijskog stršljena mogu biti bolni i potencijalno opasni, posebno za osobe koje su alergične na njihove otrove. U ekstremnim slučajevima, alergijske reakcije mogu izazvati anafilaktički šok, što može biti fatalno ako se ne pruži pravovremena medicinska pomoć. Zbog toga je važno educirati javnost o rizicima i pravilnom postupanju u slučaju susreta s ovim insektom.
Kako bi se suzbila populacija azijskog stršljena, važno je poduzeti mjere opreza. Pčelari i vlasnici vrtova trebaju biti svjesni prisutnosti ovih insekata i poduzeti mjere zaštite svojih pčelinjih zajednica. Postavljanje specijaliziranih zamki i korištenje zaštitne opreme može pomoći u smanjenju rizika od napada. Također, važno je prijaviti prisutnost azijskog stršljena lokalnim vlastima kako bi se mogla provesti odgovarajuća kontrola i suzbijanje.
Zaključno, azijski stršljen predstavlja ozbiljnu prijetnju za Hrvatsku, kako iz ekološke, tako i iz zdravstvene perspektive. Njegova agresivnost i sposobnost uništavanja pčelinjih zajednica predstavljaju izazov koji zahtijeva pažnju i odgovor svih nas. Edukacija i prevencija ključni su za zaštitu našeg ekosustava i zdravlja. Dokazano je da zajednički napori mogu pomoći u kontroli ovog invazivnog predatora, ali to zahtijeva suradnju pčelara, znanstvenika i lokalnih zajednica.