Biomasa se često smatra jednim od ključnih obnovljivih izvora energije. To je materijal koji potječe od biljaka i životinja, a može se koristiti za proizvodnju energije kroz različite procese, uključujući sagorijevanje, fermentaciju i gasifikaciju. Međutim, pitanje o tome je li biomasa zaista obnovljiva ili neobnovljiva postaje sve relevantnije u svjetlu klimatskih promjena i potreba za održivim razvojem.
Na prvi pogled, biomasa izgleda kao obnovljiv izvor energije jer se može proizvoditi iz obnovljivih resursa, kao što su drvo, poljoprivredni otpad i druge biološke tvari. Kada se biomasa sagorijeva, ispušta ugljikov dioksid, ali taj proces također potiče rast novih biljaka koje apsorbiraju CO2 iz atmosfere. Ovaj ciklus može se činiti održivim, posebno kada se uzmu u obzir prakse poput agrošumarstva i održive šumarstva.
Međutim, postoje i značajni argumenti koji podupiru tvrdnju da biomasa ne može biti potpuno obnovljiva. Jedan od glavnih problema je brzina kojom se biomasa može obnoviti u usporedbi s brzinom kojom se troši. Na primjer, ako se drvo sadi i ubire brže nego što se obnavlja, tada se taj izvor može smatrati neobnovljivim. Također, ekološki učinci vađenja biomase, kao što su krčenje šuma, gubitak staništa i smanjenje bioraznolikosti, mogu značajno utjecati na održivost ovih resursa.
Osim toga, način na koji se biomasa koristi također utječe na njezin status kao obnovljivog izvora. Na primjer, korištenje biomase za proizvodnju električne energije može biti manje održivo nego korištenje biomase kao goriva za grijanje ili transport. Kad se biomasa koristi u energetskim postrojenjima koja nisu optimizirana za njezinu upotrebu, može doći do većih emisija stakleničkih plinova nego što se očekuje, što dodatno komplicira pitanje obnovljivosti.
Još jedan važan aspekt je energetska učinkovitost biomase. Proizvodnja energije iz biomase može biti energetski intenzivna, a ako se energija koja se koristi za obradu i transport biomase uzme u obzir, može doći do situacije gdje je neto energetski ishod negativan. To znači da se više energije troši nego što se dobiva, što postavlja dodatna pitanja o održivosti.
Osim ekoloških i energetskih razmatranja, ekonomski aspekt biomase također igra ključnu ulogu. Cijena biomase kao izvora energije može varirati ovisno o lokaciji, dostupnosti resursa i tehnologijama koje se koriste za njeno iskorištavanje. Na primjer, u Europskoj uniji, poticaji za korištenje obnovljivih izvora energije potiču rast tržišta biomase, ali to također može dovesti do povećanja cijena hrane ako se poljoprivredne kulture koriste za proizvodnju energije umjesto hrane.
U konačnici, odgovor na pitanje je li biomasa obnovljiva ili neobnovljiva nije jednostavan. Ovisno o mnogim faktorima, uključujući vrstu biomase, način proizvodnje i korištenja, te šire ekološke i ekonomske kontekste, biomasa može imati karakteristike obje kategorije. Kako se svijet suočava s izazovima klimatskih promjena i potreba za održivim razvojem, važno je nastaviti istraživati i razvijati održive prakse korištenja biomase, kako bi se osiguralo da se koristi na način koji je ekološki prihvatljiv i ekonomski održiv.
