U današnje vrijeme, kada društvene mreže dominiraju našim životima, posebno Facebook, postavlja se pitanje koliko su ta vjerovanja koja dijelimo na ovim platformama stvarna i koliko utječu na naše svakodnevne odluke. Facebook je postao platforma na kojoj se razmjenjuju ideje, mišljenja i uvjerenja, ali koliko su ta vjerovanja informirana i objektivna?
Facebook kao društvena mreža omogućuje korisnicima da lako dijele informacije, ali i da se povežu s ljudima koji imaju slična uvjerenja. Ovo može stvoriti osjećaj zajedništva, no također može dovesti i do stvaranja “echo chamber” fenomena, gdje se korisnici izlažu samo informacijama koje potvrđuju njihova postojeća uvjerenja. Ovaj fenomen može imati ozbiljne posljedice na oblikovanje stavova i ponašanja ljudi, posebno u kontekstu političkih, društvenih i zdravstvenih pitanja.
Jedan od glavnih problema s vjerovanjima koja se šire na Facebooku jest dezinformacija. Često se na ovoj platformi dijele lažne vijesti ili poluistine koje mogu oblikovati percepciju korisnika. Na primjer, u vrijeme pandemije COVID-19, mnogi su korisnici naišli na različite informacije o virusu, njegovim učincima i mjerama zaštite. Ove informacije nisu uvijek bile točne i mogu imati ozbiljne posljedice za javno zdravlje. Korisnici su se, zbog nedostatka kritičkog promišljanja, često oslanjali na informacije koje su dijelili njihovi prijatelji ili grupe kojima su se pridružili, umjesto da provjere izvore.
Vjerovanja koja se razvijaju unutar Facebook zajednica često su povezana s osobnim iskustvima i emocijama. Mnogi ljudi dijele svoja uvjerenja o raznim temama, od političkih stavova do duhovnih uvjerenja, temeljenih na vlastitim iskustvima. Dok je to prirodno, važno je prepoznati da osobna iskustva ne predstavljaju nužno univerzalnu istinu. Na primjer, netko tko je imao pozitivno iskustvo s određenom terapijom možda će dijeliti svoje uvjerenje da ta terapija funkcionira za sve, iako to ne mora biti slučaj za druge. Ova vrsta generalizacije može dovesti do stvaranja lažnih vjerovanja koja se šire društvenim mrežama.
Osim dezinformacija, postoji i fenomen selektivne izloženosti. Korisnici često biraju sadržaj koji odgovara njihovim uvjerenjima i ignoriraju sve što se ne uklapa u njihov svjetonazor. Ova selektivnost može dovesti do polarizacije, gdje se ljudi radikaliziraju u svojim stavovima i postaju manje otvoreni za dijalog s onima koji imaju suprotna uvjerenja. U takvom okruženju, stvaranje konstruktivnog dijaloga postaje izazovno, a društvo se dijeli na “nas” i “njih”. Ovaj oblik društvenog razdvajanja može imati dugoročne posljedice na međuljudske odnose i društvene strukture.
Vjerovanja koja se šire na Facebooku također su povezana s mentalnim zdravljem. Osobe koje se prekomjerno oslanjaju na društvene mreže za potvrdu svojih uvjerenja mogu iskusiti anksioznost i depresiju, posebno kada se suočavaju s negativnim komentarima ili odbacivanjem njihovih stavova. Ova emocionalna reakcija može dodatno učvrstiti njihova uvjerenja, stvarajući začarani krug. Osim toga, Facebook često potiče usporedbu s drugima, što može dovesti do osjećaja inferiornosti ili nesigurnosti.
U zaključku, vjerovanja koja se stvaraju i dijele na Facebooku imaju složenu prirodu. Dok ova platforma može biti korisna za razmjenu ideja i povezivanje s drugima, važno je pristupiti informacijama kritički i prepoznati potencijalne zamke. U vremenu kada smo bombardirani informacijama, ključno je razviti vještine kritičkog mišljenja i provjeriti izvore prije nego što prihvatimo određena vjerovanja kao istinita. Samo tako možemo osigurati da naše odluke budu informirane i da doprinosimo zdravijem društvenom dijalogu.
