U posljednjim desetljećima, kriza mentalnog zdravlja među djecom i mladima postala je alarmantna tema u društvu. Prema istraživanjima, sve veći broj mladih suočava se s problemima poput anksioznosti, depresije i drugih mentalnih poremećaja. Ova situacija postavlja pitanje o tome hoće li se do 2030. godine moći pronaći učinkovita rješenja za ovu krizu ili će se ona nastaviti pogoršavati.
Jedan od ključnih faktora koji doprinose mentalnim problemima među mladima je pritisak koji dolazi iz različitih izvora. Obitelj, vršnjaci i društvo u cjelini često postavljaju visoka očekivanja pred djecu i mlade, što može dovesti do stresa i osjećaja neuspjeha. Uz to, digitalna era u kojoj živimo donosi nove izazove; društvene mreže često stvaraju nerealne standarde ljepote i uspjeha, što dodatno pogoršava mentalno zdravlje mladih. S obzirom na to, važno je zapitati se kako će se društvo prilagoditi tim promjenama i pružiti potrebnu podršku mladima.
Osim društvenih pritisaka, postoji i problem nedostatka resursa i stručne pomoći za mlade koji se bore s mentalnim problemima. Mnoge škole i zajednice nemaju adekvatne programe za mentalno zdravlje, a dostupnost stručnjaka poput psihologa i terapeuta često je ograničena. U mnogim slučajevima, mladi se ne osjećaju dovoljno sigurnima da potraže pomoć, što može dovesti do daljnjeg pogoršavanja njihovog stanja. Pitanje je stoga kako osigurati da svi mladi imaju pristup potrebnoj podršci i savjetovanju do 2030. godine.
Uloga škole u prevenciji i intervenciji također je od presudne važnosti. Škole bi trebale biti osnažene da implementiraju programe koji se fokusiraju na mentalno zdravlje i emocionalnu inteligenciju. Edukacija učitelja i osoblja o prepoznavanju simptoma mentalnih poremećaja može biti ključna za pravovremeno pružanje pomoći. Također, uključivanje roditelja u ove programe može dodatno ojačati sustav podrške za djecu i mlade. Potrebno je raditi na stvaranju okruženja u kojem se mladi osjećaju sigurno i podržano, kako bi mogli otvoreno razgovarati o svojim problemima.
Jedna od mogućnosti za poboljšanje mentalnog zdravlja mladih do 2030. godine leži u digitalnim rješenjima. Tehnologija može igrati ključnu ulogu u pružanju resursa i informacija o mentalnom zdravlju. Aplikacije i online platforme mogu omogućiti mladima da lakše pristupe informacijama, podršci i savjetima. Međutim, važno je da se razviju programi koji će biti sigurno i pouzdano mjesto za mlade, kako bi se izbjegli potencijalni negativni učinci digitalizacije na mentalno zdravlje.
Pored toga, društvo u cjelini mora preuzeti odgovornost za mentalno zdravlje mladih. To uključuje promicanje svijesti o mentalnom zdravlju, smanjenje stigme oko traženja pomoći i poticanje otvorenih razgovora o ovim temama. Organizacije, institucije i pojedinci trebaju raditi zajedno kako bi se stvorila kultura koja podržava mentalno zdravlje i dobrobit mladih. Samo zajedničkim naporima možemo se nadati da ćemo do 2030. godine stvoriti bolje uvjete za mentalno zdravlje djece i mladih.
U zaključku, kriza mentalnog zdravlja među djecom i mladima predstavlja ozbiljan izazov koji zahtijeva hitnu i sveobuhvatnu reakciju. Postavljajući ciljeve i razvijajući strategije već danas, možemo se nadati pozitivnim promjenama do 2030. godine. Uloga svih nas, od roditelja i učitelja do vlada i organizacija, ključna je u ovom procesu. Samo ako zajednički radimo na rješavanju ovog problema, možemo osigurati bolju budućnost za našu djecu i mlade.
