U današnjem ubrzanom svijetu, multitasking se često prikazuje kao vještina koju bi svi trebali usvojiti. Mnogi ljudi vjeruju da mogu obavljati više zadataka istovremeno bez negativnih posljedica. Međutim, istraživanja sugeriraju da multitasking može imati štetan utjecaj na naš mozak i naše kognitivne sposobnosti.
Multitasking se definira kao sposobnost obavljanja više zadataka u isto vrijeme, ili brzo prebacivanje između različitih zadataka. Na prvi pogled, to može izgledati kao korisna vještina, osobito u radnom okruženju gdje se očekuje da budemo produktivni i efikasni. No, brojne studije su pokazale da multitasking zapravo smanjuje našu ukupnu produktivnost i može izazvati stres, anksioznost i poteškoće u koncentraciji.
Kada pokušavamo obavljati više zadataka istovremeno, naš mozak doživljava preopterećenje. Istraživanja su pokazala da se u procesu prebacivanja između zadataka gubi značajan dio vremena. Naime, svaki put kada prebacimo pozornost s jednog zadatka na drugi, potrebno je vrijeme da se naš mozak prilagodi novoj aktivnosti. Ovaj proces, poznat kao “kognitivno prebacivanje”, može rezultirati gubitkom produktivnosti od čak 40%. To znači da umjesto da obavimo više stvari u kraćem vremenu, zapravo trošimo više vremena nego što bismo potrošili da se fokusiramo na jedan zadatak.
Osim što multitasking smanjuje našu produktivnost, može također utjecati na naše mentalno zdravlje. Česti pokušaji obavljanja više zadataka mogu dovesti do stresa i osjećaja preopterećenosti. Kada se osjećamo preopterećeno, naši su umovi skloniji greškama. Istraživanja su pokazala da ljudi koji često multitaskaju imaju nižu razinu kreativnosti i sposobnosti rješavanja problema. Naša sposobnost da razmišljamo kritički i donosimo odluke također može biti umanjena.
Dodatno, multitasking može imati negativan utjecaj na našu memoriju. Kada stalno prebacujemo pozornost, naše sposobnosti pamćenja i usvajanja novih informacija su oslabljene. Naš mozak ne može učinkovito obraditi informacije kada je stalno preopterećen različitim zadacima. Istraživanja su pokazala da ljudi koji se često bave multitaskingom imaju slabije rezultate u testovima pamćenja i zadržavanja informacija.
Učinci multitaskinga nisu ograničeni samo na odrasle osobe. Djeca i tinejdžeri također su izloženi multitaskingu, posebno s porastom tehnologije i digitalnih uređaja. Mnogi mladi ljudi istovremeno koriste više uređaja – gledaju televiziju, koriste društvene mreže i rade domaću zadaću. Ovo može negativno utjecati na njihovu sposobnost koncentracije i učenja, što može imati dugoročne posljedice na njihovo obrazovanje i razvoj.
Kako bismo se zaštitili od negativnih učinaka multitaskinga, važno je razviti strategije za poboljšanje naše produktivnosti. Prvo, trebali bismo se truditi fokusirati se na jedan zadatak u određenom vremenskom razdoblju. Tehnika poput “Pomodoro” može biti vrlo korisna; radi se o postavljanju timer-a na 25 minuta tijekom kojih se fokusiramo samo na jedan zadatak, nakon čega slijedi kratka pauza. Ova metoda pomaže nam održati koncentraciju i smanjiti umor.
Osim toga, važno je stvoriti radno okruženje koje potiče fokus. To može uključivati smanjenje ometanja, poput isključivanja obavijesti na mobitelu i računalima. Također, planiranje dana unaprijed i postavljanje prioriteta može pomoći u organizaciji zadataka i smanjenju potrebe za multitaskingom.
U konačnici, iako multitasking može izgledati kao vještina koja povećava produktivnost, istraživanja sugeriraju suprotno. Naš mozak najbolje funkcionira kada se fokusira na jedan zadatak u isto vrijeme. Stoga, sljedeći put kada pomislite na multitasking, razmislite o tome kako bi vam fokusiranje na jedan zadatak moglo donijeti bolje rezultate i poboljšati vaše mentalno zdravlje.