Nafta, kao jedan od najvažnijih energenata u suvremenom svijetu, često izaziva rasprave i nejasnoće u vezi s njenim sastavom i vrstama goriva koja se proizvode iz nje. Mnogi se pitaju je li nafta dizel ili benzin, a odgovor na to pitanje leži u razumijevanju kemijskih procesa i rafinerijskih tehnika koje se koriste za preradu nafte.
Prvo, važno je napomenuti da su nafta, benzin i dizel svi derivati nafte, ali se razlikuju u svojim kemijskim sastavima i postupcima proizvodnje. Nafta je složena smjesa ugljikovodika koja se nalazi u podzemnim rezervoarima i koja se vadi iz zemlje. Ova smjesa se zatim šalje u rafinerije, gdje se podvrgava raznim procesima kako bi se dobila različita goriva, uključujući benzin i dizel.
Benzoinski frakcije, koje su lakše i hlapljivije, izdvaja se iz nafte kroz proces destilacije. Ovaj proces uključuje grijanje nafte do točke gdje se lakši ugljikovodici isparavaju, a zatim se hlade kako bi se kondenzirali u tekućinu. Rezultantni proizvod je benzin, gorivo koje se koristi u većini osobnih automobila.
S druge strane, dizel se proizvodi iz težih frakcija nafte. Ove frakcije se također destiliraju, ali se proces dodatno obrađuje kako bi se dobio dizel s višim točkama ključanja. Dizel je gušći i manje hlapljiv od benzina, što ga čini pogodnijim za teže motore i veća vozila poput kamiona i autobusa.
Osim razlika u kemijskom sastavu, benzin i dizel se također razlikuju po svojim karakteristikama izgaranja. Benzin gori brže, što ga čini idealnim za motorna vozila koja zahtijevaju brzu reakciju, dok dizel gori sporije i pri višim temperaturama, što omogućava veću učinkovitost i snagu u dizel motorima.
U zaključku, nafta nije ni dizel ni benzin, već sirovina od koje se ta goriva proizvode. Postupci rafinacije nafte omogućuju nam da dobijemo različite vrste goriva koja su specifična za različite namjene i vrste motora. Razumijevanje ovih razlika može pomoći potrošačima da bolje shvate svoj izbor goriva i kako ono utječe na performanse vozila koja koriste.