Celijana, poznata i kao celijakija, je autoimuna bolest koja pogađa probavni sustav, a osobito tanko crijevo. Ova bolest se javlja kao reakcija na gluten, protein koji se nalazi u pšenici, ječmu i raži. Unatoč tome što je celijakija poznata diljem svijeta, zanimljivo je da se Hrvatska ističe kao jedna od zemalja s visokom prevalencijom ove bolesti. U ovom članku istražit ćemo kako se Hrvatska nosi s celijakijom, koliko je velika svijest o ovoj bolesti i koje su mogućnosti za oboljele.
Prema nekim istraživanjima, procjenjuje se da oko 1% populacije u Hrvatskoj boluje od celijakije, što je znatno više od prosjeka u drugim zemljama. To znači da je Hrvatska jedna od zemalja s najvećim postotkom oboljelih od celijakije na svijetu. Međutim, unatoč visokom postotku, mnogi ljudi još uvijek nisu svjesni svog stanja. Mnogi oboljeli prođu kroz godine bez dijagnoze, a to može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih komplikacija.
Jedan od razloga zašto je Hrvatska tako visoko na ljestvici oboljelih od celijakije može biti povezan s genetskim faktorima. U ovom dijelu Europe, genetska predispozicija za celijakiju može biti jača nego u drugim dijelovima svijeta. Uz to, način prehrane i izloženost glutenima od najranije dobi također igraju važnu ulogu. U nekim slučajevima, rani kontakt s glutenima može potaknuti razvoj celijakije kod genetski predisponiranih pojedinaca.
S obzirom na to da je celijakija autoimuna bolest, važno je da oboljeli imaju pravilan pristup liječenju. Trenutno ne postoji lijek za celijakiju, a jedini način za kontrolu simptoma i sprječavanje komplikacija je stroga bezglutenska dijeta. Ova dijeta zahtijeva potpuni izostanak glutena iz prehrane, što može biti izazovno, s obzirom na to da gluten često nalazi put u mnoge prehrambene proizvode. Srećom, u Hrvatskoj postoji sve veća svijest o ovom problemu, a mnoge trgovine i restorani nude bezglutenske opcije.
Osim prehrambenih promjena, važna je i edukacija oboljelih. U Hrvatskoj postoje razne organizacije i udruge koje se bore za prava oboljelih od celijakije, pružaju informacije i podršku, te promiču svijest o ovoj bolesti. Ove organizacije često organiziraju edukativne radionice, promocije bezglutenske prehrane i događanja koja okupljaju oboljele i njihove obitelji. Kroz ove aktivnosti, nastoji se poboljšati kvalitetu života oboljelih i olakšati im svakodnevno funkcioniranje.
Osim toga, važno je napomenuti kako se celijakija ne može dijagnosticirati samo na temelju simptoma. Potrebne su specifične pretrage kako bi se postavila točna dijagnoza. U Hrvatskoj se provode različite dijagnostičke metode, uključujući krvne pretrage i biopsiju crijeva, a mnogi liječnici su educirani za prepoznavanje simptoma celijakije. Nažalost, dijagnosticiranje može trajati dugo, a mnogi pacijenti ne dobiju pravilan tretman sve dok ne prođe nekoliko godina.
Kada govorimo o ekonomskim aspektima celijakije, važno je spomenuti da bezglutenska prehrana može biti znatno skuplja od uobičajene prehrane. Bezglutenski proizvodi često su skuplji, a mnogi oboljeli moraju dodatno ulagati u posebne proizvode kako bi izbjegli gluten. Ova dodatna financijska opterećenja mogu predstavljati izazov za mnoge obitelji, posebno za one s više članova koji boluju od celijakije.
Unatoč svim izazovima, Hrvatska se trudi poboljšati život oboljelih od celijakije. S sve većom dostupnošću bezglutenskih proizvoda i rastućom podrškom zajednice, oboljeli imaju mogućnost voditi kvalitetan život. Važno je nastaviti educirati javnost o celijakiji i poticati oboljele da se otvore prema svom stanju, kako bi se izbjeglo stigmatiziranje i osigurala bolja podrška.
U konačnici, Hrvatska je zemlja koja se suočava s velikim izazovima u vezi s celijakijom, ali istovremeno pokazuje i mnogo nade. S obzirom na rastuću svijest i edukaciju, možemo očekivati da će se uvjeti za oboljele poboljšati, a oni će moći živjeti punim životom bez straha od komplikacija koje donosi ova bolest.
