U Hrvatskoj se, kao i u mnogim drugim zemljama, crna kronika često pojavljuje u medijima, izazivajući strah i zabrinutost među građanima. S obzirom na to da je Hrvatska nezavisna država od 1991. godine, važno je analizirati kako su se situacije vezane uz kriminal i sigurnost razvijale kroz vrijeme. U ovom članku, istražit ćemo fenomen crne kronike u kontekstu nezavisne Hrvatske, kako se ona odražava na društvo i kakav utjecaj ima na percepciju sigurnosti među građanima.
Hrvatska je, nakon stjecanja nezavisnosti, prošla kroz mnoge promjene. Tijekom Domovinskog rata, sigurnosna situacija bila je daleko od stabilne. Mnogi građani su se suočavali s prijetnjama, nasiljem i nesigurnošću. No, nakon rata, Hrvatska je polako počela obnavljati svoje institucije i izgraditi pravni sustav. Tijekom 1990-ih i ranih 2000-ih godina, zabilježeni su visoki nivoi kriminala, uključujući organizirani kriminal, trgovinu drogom i korupciju. Mediji su s pravom izvještavali o tim problemima, često stavljajući naglasak na crnu kroniku.
Kako je Hrvatska postajala članica Europske unije 2013. godine, država je bila pod pritiskom da poboljša svoju sigurnosnu infrastrukturu i da se bori protiv kriminala. Policija je dobila dodatne resurse i obuke, a pravosudni sustav je reformiran kako bi se osigurala pravda i sigurnost građana. Iako su rezultati ovih reformi bili vidljivi, crna kronika se i dalje pojavljuje u medijima, često izazivajući strah među ljudima. Na primjer, izvještaji o uličnim pljačkama, nasilju i drugim kriminalnim djelima često su na naslovnicama novina.
Jedan od ključnih faktora koji utječe na percepciju sigurnosti u društvu je medijsko izvještavanje. Hrvatski mediji imaju tendenciju da fokusiraju pažnju na senzacionalne priče koje privlače pažnju čitatelja. Ovaj pristup može rezultirati iskrivljenom slikom stvarnosti, gdje se čini da je kriminal sveprisutan. Iako su podaci o kriminalu u Hrvatskoj pokazali određene trendove opadanja, posebno u nekim vrstama kriminala, percepcija građana često ostaje visoka zbog učestalosti izvještavanja o negativnim događajima.
Uz to, postoje i socijalni faktori koji utječu na percepciju sigurnosti. Gospodarska situacija, nezaposlenost i socijalne nejednakosti mogu povećati osjećaj nesigurnosti među građanima. U vremenima ekonomske krize, ljudi su skloniji izražavanju zabrinutosti zbog sigurnosti, što može dodatno potaknuti interes medija za crnu kroniku. U posljednjih nekoliko godina, Hrvatska se suočila s raznim izazovima, uključujući migracijske krize i pandemiju COVID-19, što je dodatno utjecalo na osjećaj sigurnosti među građanima.
U usporedbi s drugim europskim zemljama, Hrvatska se često smatra relativno sigurnom destinacijom. Statistički podaci pokazuju da su stope kriminala u Hrvatskoj niže nego u nekim zapadnoeuropskim zemljama. Međutim, izazovi poput organiziranog kriminala i korupcije i dalje postoje i zahtijevaju kontinuiranu pozornost i djelovanje vlasti. Važno je da građani budu svjesni svojih prava i da se uključe u procese donošenja odluka koji utječu na njihovu sigurnost.
U zaključku, iako se Hrvatska može pohvaliti nekim napretkom u oblasti sigurnosti, crna kronika i dalje igra značajnu ulogu u oblikovanju percepcije sigurnosti među građanima. Mediji, društveni čimbenici i političke odluke oblikuju ovu sliku. Kao nezavisna država, Hrvatska ima odgovornost da nastavi raditi na poboljšanju sigurnosti i pravde za sve svoje građane, kako bi se osiguralo da percepcija sigurnosti bude u skladu s realnošću.
