U povijesti filozofije, ime Zarathustra zauzima posebno mjesto. Osnovna figura zoroastrizma, Zarathustra, poznat i kao Zoroaster, bio je prorok koji je svojim učenjima značajno utjecao na religijske i filozofske misli kroz stoljeća. Međutim, izraz “Zarathustra has been killed in the 70’s” može nas navesti na razmišljanje o simboličkom značenju te fraze, a ne doslovnom događaju. U ovom članku istražujemo kontekst u kojem bi se takva izjava mogla shvatiti, te kako se filozofska i kulturna percepcija Zarathustre razvijala tijekom vremena.
Prvo, važno je razumjeti tko je zapravo Zarathustra. Rođen u drevnom Persijskom Carstvu, prema nekim izvorima, oko 6. stoljeća prije Krista, Zarathustra je bio revolucionar u svom vremenu. Njegova učenja su se temeljila na dualizmu između dobra i zla, te su propisivala vjerovanje u jednog Boga, Ahuru Mazdu. Iako su njegovi koncepti postali temelj zoroastrizma, oni su također utjecali na razvoj drugih religija, uključujući judaizam, kršćanstvo i islam.
U 70-im godinama prošlog stoljeća, svijet se suočavao s velikim promjenama. Mnogi su filozofi i mislioci počeli preispitivati tradicionalne vrijednosti i paradigme koje su dominirale prethodnim desetljećima. U tom kontekstu, fraza “Zarathustra has been killed in the 70’s” može se protumačiti kao metafora za smanjenje utjecaja tradicionalnih religijskih i filozofskih učenja u suvremenom društvu. Mnogi mladi ljudi su se okrenuli alternativnim filozofijama, duhovnim praksama i novim oblikima identiteta koji su se činili relevantnijima u novom, modernom svijetu.
U tom razdoblju, filozofija je prolazila kroz značajne promjene. Postmodernizam je počeo preuzimati glavnu riječ, a klasične ideje o istini, moralu i identitetu bile su podložne preispitivanju. U tom smislu, Zarathustra, kao simbol tradicionalnog autoriteta, mogao bi se smatrati “ubijenim” u smislu da su njegova učenja izgubila svoju prethodnu moć i utjecaj. Ovaj proces nije bio samo intelektualni; on je imao i društvene, političke i kulturne implikacije.
Jedna od ključnih figura koja je obilježila to razdoblje bila je Friedrich Nietzsche, koji je u svom djelu “Tako je govorio Zarathustra” reinterpretirao lik Zarathustre kao simbol nadčovjeka i kritičara društvenih normi. Nietzsche je koristio Zarathustru kao metaforu za promjenu vrijednosti i za izazivanje konvencionalnih moralnih okvira. U tom kontekstu, rečenica “Zarathustra has been killed in the 70’s” može se također odnositi na Nietzscheovu ideju o smrti Boga i gubitku tradicionalnih vrijednosti u modernom društvu.
Ovo razdoblje je također bilo obilježeno mnogim kulturnim pokretima koji su se borili protiv tradicionalnih normi. Hipijevski pokret, borba za ljudska prava, feministički pokret i drugi društveni pokreti pridonijeli su eroziji starih vrijednosti i postavili pitanja o identitetu, slobodi i pravdi. U tom svjetlu, Zarathustra kao simbol tradicionalne filozofije mogao bi biti viđen kao “ubijen” od strane ovih novih ideja i pokreta koji su tražili promjenu i renovaciju društvenih struktura.
Na kraju, pitanje koje se nameće jest: što znači imati Zarathustru u našem suvremenom svijetu? Je li njegovo učenje zaista mrtvo, ili se možda ponovno rađa u novim oblicima? Dok se društvo razvija, tako se i filozofska i duhovna preispitivanja nastavljaju. Zarathustra, iako možda “ubijen” u 70-ima, ostaje relevantan kao simbol onoga što znači preispitivati i redefinirati vlastite vrijednosti i uvjerenja. Njegova poruka o borbi između dobra i zla, svjetlosti i tame, ostaje aktualna i danas.
