Nova godina je vrijeme kada ljudi diljem svijeta slave početak novog kalendarskog ciklusa, često uz veselje, zabavu i različite tradicije. Međutim, kada je riječ o muslimanskoj zajednici, postavlja se pitanje – slave li muslimani novu godinu? Da bismo odgovorili na ovo pitanje, važno je razumjeti razlike između gregorijanskog i islamskog kalendara, kao i kulturne i vjerske aspekte koji utječu na običaje i tradicije unutar muslimanskih zajednica.
Islamski kalendar, poznat i kao hidžretski kalendar, temelji se na lunarnim ciklusima i ima 12 mjeseci, no sadrži manje dana od gregorijanskog kalendara. Godina u islamskom kalendaru ima 354 ili 355 dana, što znači da se islamska nova godina ne poklapa s 1. siječnjem, kada se slavi nova godina prema gregorijanskom kalendaru. Islamska nova godina, poznata kao Hijri nova godina, slavi se na prvi dan mjeseca Muharrama i označava početak nove godine prema islamskom kalendaru.
Za mnoge muslimane, nova godina nije povezana s posebnim običajima ili tradicijama koje su prisutne u nekim drugim kulturama. Dok neki muslimani mogu sudjelovati u proslavama nove godine u društvenim ili obiteljskim okruženjima, važno je naglasiti da to ne znači da slave novu godinu u vjerskom smislu. Mnogi muslimani ne smatraju proslavu 1. siječnja kao nešto što je u skladu s njihovom vjerom i tradicijom.
Osim toga, proslava nove godine prema gregorijanskom kalendaru može biti predmet rasprave unutar različitih muslimanskih zajednica. Neki će smatrati da je proslava 1. siječnja neispravna jer potječe iz kulture koja nije islamska, dok drugi mogu smatrati da je to prilika za okupljanje obitelji i prijatelja, bez obzira na vjerski kontekst. Ovaj stav može varirati ovisno o kulturi, regiji i osobnim uvjerenjima pojedinaca.
U svakom slučaju, mnogi muslimani se fokusiraju na vlastite vjerske proslave i običaje, poput Ramazanskog bajrama i Kurbanskog bajrama, koji imaju poseban značaj u islamskoj tradiciji. Ovi blagdani uključuju molitvu, post, darivanje i zajedničke obroke, što su vrijednosti koje su duboko ukorijenjene u islamskom učenju.
Važno je napomenuti da postoje i muslimani koji žive u različitim dijelovima svijeta, gdje su kulturni običaji mješoviti i gdje se mogu slaviti različiti blagdani, uključujući novu godinu. U takvim slučajevima, muslimani mogu sudjelovati u proslavama, ali to često ne znači da to rade iz vjerskih razloga. Umjesto toga, to može biti više vezano uz socijalnu interakciju i kulturne običaje koji su prisutni u njihovoj zajednici.
Ukratko, odgovarajući na pitanje „“, možemo reći da se to pitanje ne može generalizirati. Dok neki muslimani mogu sudjelovati u proslavama nove godine, većina njih ne slavi novu godinu prema gregorijanskom kalendaru iz vjerskih i kulturnih razloga. Umjesto toga, oni se fokusiraju na vlastite vjerske blagdane i tradicije koje su im važnije. Ova tema također otvara prostor za dublje razumijevanje kako kultura, religija i osobna uvjerenja oblikuju naše običaje i proslave.
