Pesticidi su kemijski spojevi koji se koriste za zaštitu usjeva od štetnika, bolesti i korova. Među najpoznatijim pesticidima je glifosat, aktivna tvar koja se koristi u mnogim herbicidima. Njegova upotreba izaziva mnoge kontroverze, a pitanje sigurnosti glifosata za ljudsko zdravlje i okoliš postaje sve važnije.
Glifosat je prvi put uveden na tržište 1974. godine, a od tada je postao jedan od najkorištenijih herbicida u svijetu. Koristi se u poljoprivredi za suzbijanje širokog spektra korova, a često se primjenjuje i u vrtlarstvu. Njegova popularnost može se pripisati učinkovitosti i relativno niskim troškovima. Međutim, s povećanom uporabom glifosata, raste i zabrinutost oko njegovog utjecaja na zdravlje ljudi i okoliš.
Jedna od najvećih zabrinutosti je povezanost između glifosata i raka. U 2015. godini, Međunarodna agencija za istraživanje raka (IARC), koja je dio Svjetske zdravstvene organizacije, klasificirala je glifosat kao “vjerojatno kancerogen za ljude”. Ova klasifikacija temelji se na istraživanjima koja su pokazala povezanost između izloženosti glifosatu i određenim tipovima raka, uključujući non-Hodgkinov limfom. Mnogi ljudi koji su koristili proizvode koji sadrže glifosat, posebno profesionalni vrtlari i poljoprivrednici, podnijeli su tužbe protiv proizvođača herbicida, tvrdeći da su razvili rak zbog izloženosti ovom kemijskom spoju.
Osim potencijalne kancerogenosti, postoje i druge zdravstvene zabrinutosti povezane s glifosatom. Istraživanja sugeriraju da glifosat može imati negativan utjecaj na hormonalni sustav, reproduktivno zdravlje, te može biti povezan s razvojnim problemima kod djece. Također, postoji zabrinutost zbog utjecaja glifosata na mikrobiom, skupinu mikroorganizama koji žive u ljudskom probavnom sustavu i igraju ključnu ulogu u održavanju zdravlja.
Osim ljudskog zdravlja, glifosat ima i značajan utjecaj na okoliš. Iako je njegova primjena usmjerena na suzbijanje korova, glifosat može zagađivati tlo i vodu. Istraživanja su pokazala da glifosat može ostati u tlu dugo nakon primjene, što može utjecati na biljke i životinje koje ovise o tim ekosustavima. Uz to, glifosat može imati negativan utjecaj na bioraznolikost, jer može ubiti ne samo štetne korove, već i korisne biljke i organizme koji pridonose zdravlju ekosustava.
U posljednje vrijeme, mnoge zemlje počinju uvoditi restrikcije ili potpune zabrane upotrebe glifosata. U Europskoj uniji, postoje zahtjevi za revizijom dozvola za korištenje glifosata, a mnoge države članice odlučuju se za smanjenje ili ukidanje njegove upotrebe. Na primjer, Austrija je postala prva zemlja u EU koja je u potpunosti zabranila upotrebu glifosata. Ovaj trend ukazuje na rastuću svijest o potencijalnim opasnostima koje glifosat može predstavljati za ljudsko zdravlje i okoliš.
Za potrošače, važno je biti svjestan proizvoda koji sadrže glifosat. Mnogi poljoprivredni proizvodi, posebno oni koji nisu organski, mogu sadržavati tragove glifosata. Kupnja organskih proizvoda može biti jedan od načina da se smanji izloženost ovom kemijskom spoju. Također, edukacija o štetnim utjecajima pesticida i podrška održivoj poljoprivredi mogu pomoći u smanjenju upotrebe glifosata i njegovih potencijalno štetnih učinaka.
Zaključno, pitanje sigurnosti pesticida koji sadrže glifosat ostaje otvoreno. Iako postoje dokazi koji sugeriraju da glifosat može biti opasan za ljudsko zdravlje i okoliš, potrebna su daljnja istraživanja kako bi se donijeli konačni zaključci. Potrošači trebaju biti informirani i svjesni rizika, a društvo kao cjelina treba razmotriti alternativne metode zaštite usjeva koje ne uključuju upotrebu ovih kemikalija.
