Biblija, kao jedna od najvažnijih knjiga u povijesti čovječanstva, ima složenu i bogatu povijest nastanka. Njeno pisanje traje tisućama godina, a sastoji se od različitih knjiga i tekstova koji su nastali u različitim vremenskim razdobljima i kontekstima. Biblija se tradicionalno dijeli na Stari i Novi zavjet, pri čemu svaki od njih ima svoj jedinstveni povijesni i kulturni okvir.
Nastanak Starog zavjeta seže unatrag više od tri tisuće godina. Mnogi stručnjaci smatraju da su prvi tekstovi počeli nastajati u vrijeme kralja Davida i kralja Salomona, kada su se počeli prikupljati i zapisivati usmena predaja, zakoni i priče koje su sačuvane kroz generacije. Tijekom vremena, različiti proroci i vođe zajednica doprinijeli su pisanju ovih tekstova, koji su se kasnije uredili i kanonizirali u obliku kakvog poznajemo danas. Različite verzije Starog zavjeta postoje, a najpoznatija među njima je hebrejska Biblija, poznata kao Tanakh.
Na drugoj strani, Novi zavjet nastaje u prvom stoljeću nove ere, nakon života i smrti Isusa Krista. Rani kršćani počeli su pisati evanđelja kako bi zabilježili Isusovo učenje, njegovo djelovanje i događaje vezane uz njegovo život. Pored evanđelja, Novi zavjet uključuje i apostolska pisma, koja su napisana kako bi se pružila učenja i savjeti ranim kršćanskim zajednicama. Proces kanonizacije Novog zavjeta trajao je nekoliko stoljeća, a konačan popis knjiga koji su ušli u Novi zavjet potvrđen je na raznim crkvenim saborima.
Jedan od ključnih trenutaka u povijesti Biblije bio je razvoj tiskanih knjiga u 15. stoljeću, kada je Johannes Gutenberg izumio tiskarski stroj. Njegovo tiskanje Biblije oko 1455. godine označilo je prekretnicu koja je omogućila širenje Biblije među širim slojevima društva. Prije tog izuma, Biblije su se ručno prepisivale, što je bilo izuzetno dugotrajno i skupo. Gutenbergova Biblija bila je prva velika knjiga koja je tiskana u Europi, čime je doprinosila reformi i širenju kršćanske vjere.
Osim religijskog značaja, Biblija je imala dubok utjecaj na književnost, umjetnost, kulturu i društvo općenito. Njeni tekstovi inspirirali su nebrojene umjetnike, pisce i mislioce kroz stoljeća, a njene priče i učenja ostaju relevantna i danas. Različite interpretacije i prijevodi Biblije nastavljaju se razvijati, prilagođavajući se novim vremenima i društvenim kontekstima.
U suvremenom svijetu, Biblija ostaje predmet proučavanja, debate i duhovnog vođenja za milijarde ljudi širom svijeta. Iako su se okolnosti njenog nastanka i kanonizacije kroz povijest mijenjale, njena uloga kao temeljnog dokumenta za kršćanstvo i utjecaj na zapadnu civilizaciju ne može se osporiti.