Rezidba lješnjaka, kao i kod mnogih drugih voćaka i grmova, igra ključnu ulogu u održavanju zdravlja biljke i povećanju njezine produktivnosti. Ova tehnika, koja uključuje uklanjanje suvišnih ili bolesnih grana, omogućuje lješnjaku da se razvije u zdrav i jak stablo. Međutim, pravilno vrijeme za rezidbu lješnjaka može značajno varirati ovisno o različitim čimbenicima, uključujući klimu, dob biljke i specifične ciljeve koje vrtlar želi postići.
Općenito, najbolje vrijeme za rezidbu lješnjaka je tijekom kasne zime ili ranog proljeća, kada su biljke još uvijek u razdoblju mirovanja. U tom razdoblju, grane su bez lišća, što olakšava procjenu oblika i strukture stabla. Također, rezidba u ovom razdoblju smanjuje rizik od zaraze bolestima jer su mnogi štetnici i patogeni još uvijek neaktivni. Idealno bi bilo obaviti rezidbu kada su temperature iznad nule, ali kada je tlo još uvijek hladno, obično u veljači ili ožujku.
Jedan od važnih razloga zašto je kasna zima ili rano proljeće najbolje vrijeme za rezidbu jest to što se tako potiče nova vegetacija. Nakon rezidbe, biljka će brže razviti nove izbojke i listove, što će dovesti do boljeg plodnog potencijala tijekom ljeta. Osim toga, rezidba u ovo doba godine omogućuje bolju cirkulaciju zraka unutar krošnje, što smanjuje rizik od razvoja gljivičnih oboljenja.
Prilikom rezidbe lješnjaka, važno je znati kako pravilno izrezati grane. Preporučuje se koristiti oštre i čiste alate kako bi se smanjila mogućnost infekcije. Grane se obično skraćuju na visinu od 20 do 30 centimetara, a treba izbjegavati oštro rezanje koje može oštetiti biljku. Također, potrebno je ukloniti sve mrtve, bolesne ili oštećene grane koje mogu predstavljati rizik za zdravlje biljke.
Osim osnovne rezidbe, postoji i tehnika pod nazivom ‘formativna rezidba’, koja se provodi na mladim lješnjacima. Ova tehnika uključuje oblikovanje krošnje kako bi se potaknulo ravnomjerno raspoređivanje grana i osiguralo da biljka ne postane previše gusta. Formativna rezidba može se provoditi tijekom prve tri godine rasta biljke, a cilj je postići stabilnu i uravnoteženu krošnju koja će u budućnosti donositi obilne plodove.
Jednom kada lješnjak započne plodonošenje, rezidba se može prilagoditi kako bi se osigurala optimalna proizvodnja. U ovom slučaju, važno je održavati ravnotežu između mladih i starih grana, jer prekomjerna rezidba starih grana može smanjiti prinos. Svake godine preporučuje se uklanjanje 15 do 20 posto najstarijih grana kako bi se potaknula nova vegetacija i produžilo razdoblje plodonošenja.
Osim samog vremena i tehnike rezidbe, važno je i pratiti uvjete tla i gnojidbu. Lješnjaci su osjetljivi na nedostatak hranjivih tvari, posebno dušika, pa je važno osigurati da tlo bude bogato hranjivim tvarima. Gnojidba u proljeće, neposredno prije nego što biljka počne vegetirati, može znatno poboljšati zdravstveno stanje lješnjaka i njegovu sposobnost da se nosi s rezidbom.
U zaključku, pravilno vrijeme za rezidbu lješnjaka ključno je za uspjeh uzgoja ovog korisnog drveta. Kasna zima ili rano proljeće su optimalni trenuci za ovu aktivnost, a pravilna tehnika rezidbe može značajno utjecati na zdravlje i produktivnost biljke. Redovita njega, koja uključuje rezidbu, gnojidbu i praćenje stanja tla, osigurat će da lješnjak ostane zdrav i plodan dugi niz godina.
