Hladni rat predstavlja jedno od najznačajnijih razdoblja u suvremenoj povijesti, obilježeno ideološkim, političkim i vojnim sukobima između Sjedinjenih Američkih Država i njihovih saveznika s jedne strane te Sovjetskog Saveza i njegovih satelita s druge strane. Ovaj sukob nije bio otvoreni rat, već serija napetosti, sukoba, špijunaže i posredničkih ratova koji su oblikovali globalnu politiku tijekom više od četiri desetljeća. Mnogi se pitaju kada je Hladni rat zapravo završio, a odgovor na to pitanje nije jednostavan i može se interpretirati na različite načine.
Hladni rat se može smatrati završenim s kolapsom Istočnog bloka i raspadom Sovjetskog Saveza. Taj proces započeo je sredinom 1980-ih godina, kada je Mihail Gorbačov, tadašnji vođa Sovjetskog Saveza, uveo reforme poznate kao ‘glasnost’ i ‘perestrojka’. Ove reforme su omogućile veću slobodu izražavanja i ekonomske promjene unutar Sovjetskog Saveza, ali su također potaknule nacionalističke pokrete u raznim sovjetskim republikama i zemljama Istočne Europe.
Osim Gorbačovljevih reformi, važan trenutak u završetku Hladnog rata bio je pad Berlinskog zida 9. studenog 1989. godine. Ovaj simbolični trenutak označio je kraj podjele Europe na istočni i zapadni blok, kao i početak procesa ujedinjenja Njemačke. Berlinskim zidom, koji je bio fizička i ideološka barijera između komunističkog Istoka i kapitalističkog Zapada, srušeni su ne samo betonski zidovi, već i granice među narodima i ideologijama.
Godina 1991. bila je ključna u procesu završetka Hladnog rata. U prosincu te godine, Sovjetski Savez je službeno raspao, a 15 nezavisnih država proglasilo je svoju neovisnost. Ovaj događaj označio je kraj jedne ere, a time i formalni završetak Hladnog rata. Međutim, neki povjesničari i analitičari smatraju da Hladni rat nije završio samo raspadom Sovjetskog Saveza, već da se i nakon toga nastavila tenzija između bivših suparnika. Naime, odnosi između Rusije i Sjedinjenih Američkih Država ostali su napeti, osobito u kontekstu pitanja poput proširenja NATO-a, sukoba u bivšoj Jugoslaviji i kasnijih događaja poput rata u Iraku.
Još jedan važan aspekt završetka Hladnog rata odnosi se na promjene u globalnoj političkoj ravnoteži. Sjedinjene Američke Države su postale jedina preostala superdržava, što je dovelo do promjene u međunarodnim odnosima i novog oblika globalne politike. U tom kontekstu, pojam ‘novog svjetskog poretka’ postao je popularan, a mnogi su se nadali kako će ovaj novi poredak donijeti mir i stabilnost u svijet. Međutim, stvarnost je često bila suprotna, s novim sukobima i krizama koje su se pojavile diljem svijeta.
U svakom slučaju, datum završetka Hladnog rata može se smatrati 26. prosinca 1991. godine, kada je Sovjetski Savez službeno prestao postojati. Ipak, zbog kompleksnosti događaja i njihovih posljedica, važno je razumjeti da je završetak Hladnog rata bio proces koji je trajao nekoliko godina i koji je uključivao mnoge ključne trenutke i promjene. Ovaj povijesni period ostavio je dubok trag na suvremeni svijet i oblikovao mnoge aspekte međunarodnih odnosa koje vidimo i danas.
