Starost je pojam koji nosi različita značenja i interpretacije ovisno o kontekstu u kojem se koristi. Dok neki smatraju da starost počinje u fizičkom smislu s pojavom prvih znakova starenja, drugi je vide kao društveni konstrukt koji se može definirati na temelju životnih iskustava, emocionalne zrelosti ili čak i promjena u ulozi unutar zajednice.
U medicinskom smislu, starost se često povezuje s dobi od 65 godina, kada mnogi ljudi počinju primati mirovine i kada se povećava rizik od raznih zdravstvenih problema. Međutim, mnogi stručnjaci za zdravlje i psihologiju ističu da starost ne bi trebala biti definirana isključivo brojem godina. Naime, fizička kondicija, mentalno zdravlje, stil života i socijalna interakcija igraju ključne uloge u tome kako se osjećamo i kako percipiramo svoje godine.
Osim toga, u različitim kulturama starost može značiti različite stvari. U nekim društvima, stariji ljudi su cijenjeni i poštovani zbog svog znanja i iskustva, dok u drugim mogu biti marginalizirani. Ova percepcija može utjecati na to kako se pojedinci nose sa starenjem i kako se identificiraju s vlastitom starošću.
Bitno je napomenuti da starost nije nužno negativan pojam. Mnogi ljudi u svojim zlatnim godinama uživaju u životu, ostvarenim snovima, putovanjima i novim iskustvima. Starost može donijeti mudrost, slobodu i priliku za ispunjenje mnogih želja koje su možda bile zapostavljene u mladosti zbog obaveza i odgovornosti. U ovom smislu, starost može biti vrijeme za refleksiju, osobni rast i preispitivanje životnih ciljeva.
U svakom slučaju, pitanje ‘kada počinje starost’ nema univerzalni odgovor. To je vrlo subjektivno i ovisi o individualnim okolnostima, životnim iskustvima i osobnim uvjerenjima. Umjesto da se fokusiramo isključivo na dob kao mjerilo starosti, možda bismo trebali više razmišljati o tome kako živimo i kako se odnosimo prema sebi i drugima bez obzira na godine. U tom smislu, starost može biti mnogo više od samo broja.