Godišnja doba predstavljaju prirodne cikluse koji oblikuju naše okruženje i životne navike. U Hrvatskoj, kao i u mnogim drugim zemljama umjerene klime, godišnja doba se dijele na četiri osnovna: proljeće, ljeto, jesen i zimu. Svako od ovih godišnjih doba ima svoje karakteristike, običaje, pa čak i utjecaj na naše raspoloženje.
Proljeće, koje počinje 20. ili 21. ožujka, označava buđenje prirode. Tijekom ovog razdoblja, dani postaju duži, temperature se postupno povećavaju, a biljke počinju cvjetati. Proljetni mjeseci donose promjene u ekosustavu, a mnogi ljudi osjećaju povećanu energiju i motivaciju za aktivnosti na otvorenom.
Ljeto počinje 21. ili 22. lipnja i traje do 22. ili 23. rujna. Ovo godišnje doba poznato je po vrućim danima, dugim svjetlosnim satima i opuštenijem ritmu života. Ljeto je vrijeme odmora, godišnjih odmora, i uživanja u prirodi. Mnogi se odlučuju za putovanja, izlete na more ili planinarenje, a ljetne večeri često su ispunjene druženjima i zabavama.
Jesen započinje 22. ili 23. rujna, kada se priroda priprema za zimu. Listovi na drveću mijenjaju boje i padaju, a temperature se počinju spuštati. Jesen je vrijeme berbe plodova i priprema za zimu. Ovaj period također donosi mnoge festivale i običaje, a mnogi ljudi uživaju u tradicionalnim jelima koja se pripremaju od jesenskih plodova.
Zima, koja počinje 21. ili 22. prosinca, donosi hladne temperature, snijeg i kraće dane. Tijekom zime, priroda miruje, ali to je i vrijeme za obitelj i blagdane. Mnogi se okupljaju oko obiteljskih stolova, slaveći Božić i Novu godinu. Osim toga, zima nudi mnoge zimske sportove kao što su skijanje i sanjkanje, čime se mnogi bave tijekom ovog razdoblja.
Važno je napomenuti da datumi početka godišnjih doba mogu varirati ovisno o godini i vremenskim uvjetima, no općenito se drže ovih pravila. Razumijevanje ciklusa godišnjih doba ne samo da nam pomaže da bolje planiramo svoje aktivnosti, već i da cijenimo ljepotu prirode i njezine promjene kroz godine.
Ova promjena godišnjih doba također ima značajan utjecaj na naše zdravlje i psihološko blagostanje. Na primjer, proljeće i ljeto često donose više sunčeve svjetlosti, što može poboljšati raspoloženje i povećati razinu vitamina D u tijelu. S druge strane, zimski mjeseci mogu donijeti sezonske afektivne poremećaje kod nekih ljudi, zbog smanjene izloženosti sunčevoj svjetlosti. Razumijevanje ovih ciklusa može pomoći u planiranju aktivnosti koje će nam poboljšati kvalitetu života i emocionalno blagostanje.