Uskrs, jedan od najvažnijih blagdana u kršćanskom kalendaru, slavi se na različite datume ovisno o tome koji se kalendar koristi. Dok većina zapadnih kršćana, uključujući katolike i protestante, slavi Uskrs prema gregorijanskom kalendaru, mnoge pravoslavne crkve koriste julijanski kalendar, što rezultira različitim datumima proslave. U 2025. godini, Uskrs po julijanskom kalendaru pada 20. travnja.
Razlika između gregorijanskog i julijanskog kalendara nastaje zbog razlika u načinu izračunavanja datuma Uskrsa. Uskrs se slavi u prvu nedjelju nakon punog mjeseca koji slijedi nakon proljetne ravnodnevnice. Ovaj izračun može biti vrlo složen, a rezultati se razlikuju ovisno o tome koji kalendar se koristi. Julijanski kalendar, koji je bio u upotrebi prije reforme koju je uveo papa Gregor XIII. 1582. godine, zaostaje za gregorijanskim kalendarom za 13 dana. To znači da će datum Uskrsa po julijanskom kalendaru biti 13 dana kasniji od datuma koji se slavi prema gregorijanskom kalendaru.
Za 2025. godinu, Uskrs po gregorijanskom kalendaru pada 20. travnja, dok će se pravoslavni Uskrs slaviti 20. travnja. Iako se čini da se datumi poklapaju, važno je napomenuti da se Uskrs u pravoslavnim crkvama često veže uz drugačije tradicije i običaje nego u zapadnim crkvama. Ove razlike obuhvaćaju ne samo datum proslave, već i i razne obrede, rituale i duhovne prakse koje prate ovaj važan blagdan.
U mnogim pravoslavnim zemljama, Uskrs je vrijeme okupljanja obitelji, pa tako i u Hrvatskoj, gdje pravoslavni vjernici obilježavaju ovaj blagdan s posebnim poštovanjem. Obitelji se okupljaju za svečane obroke, a tradicionalna jela često uključuju jaja, pogaču, meso i razne kolače. Tijekom Uskrsa, običaj je bojati jaja, a crvena boja često simbolizira Kristovu krv i novi život. U nekim dijelovima Hrvatske, običaji se prenose s koljena na koljeno, a svaka obitelj ima svoje specifične tradicije koje obogaćuju proslavu Uskrsa.
Uskrs je također vrijeme duhovne obnove i promišljanja. Vjernici se pripremaju za ovaj blagdan kroz pokoru i post, a mnogi odlaze na jutarnje liturgije u crkvama. Pravoslavne crkve često su ukrašene cvijećem i svijećama, a vjernici se okupljaju kako bi zajedno proslavili uskrsnu radost. Ova zajednička okupljanja jačaju osjećaj zajedništva unutar zajednice i obitelji.
Važno je napomenuti da se uskrsna proslava ne odvija samo unutar crkvenih zidina. U mnogim hrvatskim gradovima i selima, organiziraju se razne manifestacije i događanja koja uključuju koncerte, izložbe i kulturne programe. Ove aktivnosti često imaju za cilj povezati ljude i potaknuti ih na zajedničko slavlje ovog značajnog blagdana. U tom smislu, Uskrs postaje ne samo vjerski, već i društveni događaj koji okuplja ljude iz svih slojeva društva.
U zaključku, Uskrs po julijanskom kalendaru 2025. godine slavit će se 20. travnja. Ovaj blagdan nosi sa sobom bogate tradicije i običaje, koji se prenose kroz generacije. Bilo da se radi o obiteljskim okupljanjima, duhovnim obredima ili kulturnim manifestacijama, Uskrs ostaje jedan od najvažnijih blagdana u životu mnogih ljudi, pružajući priliku za zajedništvo, obnovu i slavlje života.
