Donacije su važan aspekt društvene odgovornosti, a u Hrvatskoj postoji mnogo pojedinaca koji se odlučuju na doniranje sredstava fizičnim osobama iz različitih razloga. To može biti pomoć prijatelju ili članu obitelji koji se našao u teškoj situaciji, podrška nekome tko pokreće vlastiti projekt ili jednostavno dobra volja da se pomogne onima kojima je pomoć potrebna. No, osim emocionalnog zadovoljstva koje donacije donose, važno je razumjeti i kako one utječu na našu dohodninu i porezne obaveze.
Kada donirate novac fizičnoj osobi, postavlja se pitanje kako će ta donacija biti tretirana prema zakonu. Prema važećim propisima u Hrvatskoj, donacije fizičnim osobama ne smatraju se oporezivim prihodima, što znači da primatelj donacije ne mora plaćati porez na dohodak od donacije koju je primio. Međutim, donor, odnosno osoba koja donira, također treba biti svjesna svojih obaveza prema poreznoj upravi.
Za donatore, donacije fizičnim osobama mogu biti značajne s aspekta poreza na dohodak. Naime, u Hrvatskoj postoji mogućnost da se donacije fizičnim osobama, pod određenim uvjetima, priznaju kao rashod u poreznom bilansu. Međutim, važno je naglasiti da se to ne odnosi na sve vrste donacija. Naime, zakonski okvir precizira da donacije koje se ne daju u okviru nekih javnih ili humanitarnih akcija, kao i donacije koje se daju fizičnim osobama bez ikakvih formalnih ugovora, ne mogu se priznati kao rashod.
U praksi, to znači da ako želite da se vaša donacija prizna kao rashod, trebate imati neki oblik dokumentacije koja potvrđuje vašu donaciju. To može biti potvrda o uplati, ugovor o donaciji ili neki drugi relevantni dokument. Bez toga, vaša donacija neće biti priznata i nećete moći smanjiti svoju osnovicu za obračun poreza na dohodak.
Osim toga, važno je napomenuti da iznosi donacija koje se priznaju kao rashod ne smiju premašiti određene limite. Ovi limiti su propisani zakonima i variraju ovisno o vrsti donacije i primatelju. U svakom slučaju, preporučuje se da se donatori konzultiraju s poreznim savjetnikom ili pravnikom kako bi dobili točne i ažurirane informacije o tome što je moguće, a što nije.
Što se tiče primatelja donacije, važno je naglasiti da oni ne moraju prijavljivati donacije koje su primili kao prihod, ali ukoliko donacija uključuje neku vrstu kompenzacije ili uzvratne usluge, tada se takav prihod mora prijaviti i oporezovati. Primatelji bi također trebali voditi evidenciju o primljenim donacijama, kako bi u slučaju potrebe mogli dokazati porijeklo sredstava.
U praksi, mnogi ljudi ne razmišljaju o poreznim posljedicama svojih donacija, što može dovesti do problema u budućnosti. Na primjer, ako netko odluči donirati veći iznos novca fizičnoj osobi bez odgovarajuće dokumentacije, može se suočiti s pitanjem porezne uprave o porijeklu sredstava. Stoga je ključno imati sve potrebne informacije i dokumente na raspolaganju kako bi se izbjegle neželjene situacije.
U završnici, donacije fizičnim osobama su plemenit čin, ali je važno razumjeti i njihove porezne posljedice. I donatori i primatelji trebaju biti informirani o svojim pravima i obavezama kako bi izbjegli eventualne probleme s poreznim vlastima. Uvijek je najbolje konzultirati se s stručnjacima kako bi se osiguralo da su sve donacije ispravno dokumentirane i da su svi porezni propisi poštovani.
