Emisije gasova, posebno stakleničkih plinova, postale su globalni problem koji ima značajan utjecaj na okoliš i ljudsko zdravlje. Hrvatska, kao dio Europske unije, također se suočava s izazovima smanjenja emisija i prelaska na održivije izvore energije. U ovom članku istražit ćemo kako emisije gasova utječu na Hrvatsku, koje su mjere poduzete za smanjenje tih emisija i kako građani mogu doprinijeti zaštiti okoliša.
Staklenički plinovi, kao što su ugljikov dioksid (CO2), metan (CH4) i dušikov oksid (N2O), nastaju kao rezultat ljudskih aktivnosti, uključujući industrijsku proizvodnju, promet, poljoprivredu i korištenje fosilnih goriva. U Hrvatskoj, najveći doprinos emisijama dolazi iz sektora energetike, dok promet i poljoprivreda također igraju značajnu ulogu. Prema podacima Europske agencije za okoliš, Hrvatska je zabilježila porast emisija plinova u posljednjem desetljeću, što predstavlja ozbiljan izazov za postizanje klimatskih ciljeva EU.
Jedna od ključnih mjera za smanjenje emisija plinova u Hrvatskoj je prelazak na obnovljive izvore energije. Hrvatska ima veliki potencijal za korištenje solarne i vjetroenergije, a postoje i inicijative za povećanje korištenja biomase. U 2020. godini, Hrvatska je postavila cilj povećanja udjela obnovljivih izvora u ukupnoj potrošnji energije na 32% do 2030. godine. Ovaj cilj je u skladu s europskim standardima, no zahtijeva značajna ulaganja i promjene u infrastrukturi.
Osim prelaska na obnovljive izvore energije, Hrvatska također provodi mjere za povećanje energetske učinkovitosti. To uključuje poboljšanja u zgradama, industriji i prometu. Primjerice, energetska obnova zgrada može značajno smanjiti potrošnju energije i emisije plinova. Država potiče vlasnike zgrada na obnovu putem subvencija i poticaja, čime se smanjuje financijski teret i povećava interes za energetski učinkovite tehnologije.
Promet je jedan od glavnih izvora emisija u Hrvatskoj. S obzirom na to da je Hrvatska turistička destinacija, sezonski porast prometa dodatno opterećuje okoliš. Kako bi se smanjile emisije iz prometnog sektora, potrebno je ulagati u javni prijevoz i alternativne načine prijevoza, poput biciklizma i hodanja. Razvoj infrastrukture za električne automobile također je važna mjera koja može doprinijeti smanjenju emisija iz prometa.
Osim institucionalnih mjera, i građani mogu igrati ključnu ulogu u smanjenju emisija gasova. Promjena životnih navika, poput smanjenja potrošnje energije, recikliranja i korištenja javnog prijevoza, može značajno doprinijeti smanjenju emisija. Edukacija i svijest o važnosti očuvanja okoliša trebaju biti prioritet kako bi se potaknuli građani na aktivno sudjelovanje u zaštiti okoliša.
Hrvatska također sudjeluje u međunarodnim sporazumima koji se bave klimatskim promjenama, poput Pariškog sporazuma, koji ima za cilj ograničiti globalno zagrijavanje. Kroz ove sporazume, Hrvatska se obvezala smanjiti emisije plinova i povećati svoju otpornost na klimatske promjene. Ove obveze donose i određene financijske troškove, ali i mogućnosti za razvoj novih tehnologija i radnih mjesta u sektoru obnovljivih izvora energije.
U zaključku, emisije gasova predstavljaju ozbiljan izazov za Hrvatsku, no postoje brojne mjere koje se mogu poduzeti za njihovo smanjenje. Prelazak na obnovljive izvore energije, povećanje energetske učinkovitosti, promjene u prometu i aktivno sudjelovanje građana ključni su koraci ka održivijoj budućnosti. S obzirom na globalne klimatske promjene, važno je da Hrvatska nastavi raditi na smanjenju emisija i zaštiti svog okoliša, ne samo za sadašnje, već i za buduće generacije.
