U današnjem digitalnom dobu, društvene mreže postale su neizostavan dio naših života. Među njima, Facebook se ističe kao jedna od najpopularnijih platformi koja okuplja milijarde korisnika širom svijeta. No, s porastom njegove popularnosti, postavlja se pitanje: kako Facebook utječe na javnu sigurnost? Ova tema postaje sve relevantnija, s obzirom na to da se na društvenim mrežama svakodnevno dijele informacije koje mogu imati značajan utjecaj na sigurnost pojedinaca i zajednica.
Jedna od najvećih prednosti Facebooka je mogućnost brzog dijeljenja informacija. U kriznim situacijama, poput prirodnih katastrofa ili nesreća, ljudi koriste Facebook kako bi se međusobno obavijestili, pružili pomoć i razmijenili važne informacije. Na primjer, tijekom potresa, korisnici mogu brzo objaviti status o svojoj sigurnosti ili pružiti informacije o mjestima gdje je potrebna pomoć. Ove informacije mogu biti od vitalnog značaja za nadležne službe koje pokušavaju reagirati na situaciju i osigurati pomoć onima kojima je najpotrebnija.
S druge strane, Facebook također može poslužiti kao platforma za širenje dezinformacija i panike. U vremenima krize, netočne ili lažne informacije mogu se brzo širiti, stvarajući dodatnu zabrinutost i kaos. Primjerice, u slučaju zdravstvenih kriza, poput pandemije COVID-19, društvene mreže postale su plodno tlo za širenje lažnih vijesti o virusu, lijekovima i mjerama zaštite. Ove dezinformacije mogu ozbiljno ugroziti javno zdravlje i sigurnost, jer ljude dovode u zabludu i mogu ih odvratiti od poduzimanja potrebnih mjera zaštite.
Osim toga, Facebook može biti i alat za praćenje kriminalnih aktivnosti. Policijske i sigurnosne agencije koriste društvene mreže za prikupljanje informacija o potencijalnim prijetnjama i kriminalnim aktivnostima. Kroz analizu javnih objava i interakcija, oni mogu identificirati sumnjive aktivnosti i reagirati na vrijeme. Na primjer, ako netko objavi prijetnju ili planira nezakonito djelovanje, to može biti signal za nadležne organe da istraže situaciju i potencijalno spriječe zločin prije nego što se dogodi.
Međutim, korištenje Facebooka u svrhe javne sigurnosti postavlja i pitanja privatnosti i etike. Mnogi korisnici nisu svjesni da njihovi podaci i objave mogu biti korišteni u svrhe koje nisu uvijek transparentne. Postavlja se pitanje gdje je granica između zaštite javne sigurnosti i kršenja privatnosti pojedinaca. U nekim slučajevima, korisnici mogu nehotice dijeliti previše informacija koje mogu biti iskorištene za zlonamjerne svrhe. Stoga je važno educirati korisnike o tome kako zaštititi svoje privatne podatke i biti svjesni što dijele na društvenim mrežama.
Osim toga, postoji i rizik od prekomjerne upotrebe Facebooka u svrhu praćenja i nadzora. U nekim zemljama, vlasti koriste društvene mreže kako bi kontrolirale i suzbijale slobodu govora. Ovo može dovesti do zloupotrebe moći i kršenja ljudskih prava. Zbog toga je važno pronaći ravnotežu između osiguravanja javne sigurnosti i zaštite osobnih sloboda i prava.
U zaključku, Facebook ima dvostruku ulogu u kontekstu javne sigurnosti. S jedne strane, može biti koristan alat za brzo dijeljenje informacija i mobilizaciju zajednice u kriznim situacijama, dok s druge strane, može poslužiti kao platforma za širenje dezinformacija i ugrožavanje privatnosti. Ključ leži u edukaciji korisnika o sigurnom korištenju društvenih mreža, kao i u odgovornom pristupu nadležnih tijela u korištenju informacija koje se dijele na ovim platformama. Osiguravanje javne sigurnosti ne smije doći na račun slobode i privatnosti, stoga je važno razvijati politike koje će omogućiti sigurnost bez ugrožavanja temeljnih ljudskih prava.
