Fizička aktivnost predstavlja ključni aspekt zdravlja i dobrobiti pojedinaca, a posebice adolescenata. U razdoblju adolescencije, koje obuhvaća godine od približno 10 do 19, mladi se suočavaju s brojnim promjenama, kako fizičkim, tako i emocionalnim. Ove promjene igraju značajnu ulogu u oblikovanju njihovih ponašanja, uključujući i tjelesnu aktivnost. Razumijevanje trenutnih dokaza o ponašanju u vezi s fizičkom aktivnošću tijekom adolescencije može pružiti važne smjernice za intervencije koje imaju za cilj poticanje zdravih životnih navika.
Trenutni dokazi ukazuju na to da se razina fizičke aktivnosti među adolescentima smanjuje, osobito u urbanim područjima. Ovaj trend zabrinjava jer su mnoge studije pokazale da redovita tjelesna aktivnost tijekom adolescencije može imati dugotrajne pozitivne učinke na fizičko zdravlje, mentalno zdravlje, pa čak i akademske performanse. Fizička aktivnost ne samo da pomaže u kontroli tjelesne težine, već također doprinosi razvoju mišića i kostiju, poboljšava kardiovaskularno zdravlje i smanjuje rizik od raznih bolesti u odrasloj dobi.
Međutim, unatoč poznatim prednostima, mnogi adolescenti ne postižu preporučene razine tjelesne aktivnosti. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, adolescenti bi trebali provoditi najmanje 60 minuta umjerene do snažne tjelesne aktivnosti dnevno. Iako su mnogi mladi ljudi aktivni kroz sportove ili fizičke aktivnosti izvan škole, ipak se suočavaju s brojnim preprekama koje otežavaju održavanje ovih navika. Ove prepreke mogu uključivati nedostatak vremena zbog školskih obaveza, nedostatak pristupa sportskim sadržajima, a također i utjecaj tehnologije i digitalnih medija na njihovo slobodno vrijeme.
Intervencije koje se usmjeravaju na povećanje tjelesne aktivnosti među adolescentima trebale bi biti višedimenzionalne i prilagođene potrebama mladih. Uključivanje roditelja, škola i zajednice može biti ključno za stvaranje okruženja koje potiče fizičku aktivnost. Na primjer, škole mogu implementirati programe koji osnažuju učenike da sudjeluju u fizičkim aktivnostima, nudeći raznolike sportske opcije i potičući natjecateljski duh. Roditelji također igraju važnu ulogu u oblikovanju ponašanja svoje djece, stoga je važno educirati ih o važnosti tjelesne aktivnosti i uključiti ih u aktivnosti sa svojom djecom.
Pored toga, korištenje tehnologije može se preusmjeriti kako bi se potaknula tjelesna aktivnost. Postoji niz aplikacija i online platformi koje nude virtualne izazove, grupne treninge ili sportske aktivnosti koje mogu biti atraktivne adolescentima. Ove platforme mogu pružiti priliku za povezivanje s vršnjacima i stvaranje zajednice koja se fokusira na zdrav način života. Uz to, važno je razvijati programe koji su dostupni i prilagođeni svim razinama sposobnosti, čime se osigurava da svi adolescenti imaju priliku sudjelovati.
Osim fizičkih aktivnosti, također je bitno naglasiti važnost mentalnog zdravlja i emocionalnog blagostanja mladih. Fizička aktivnost može djelovati kao prirodni antidepresiv, smanjujući simptome anksioznosti i depresije. U ovom kontekstu, intervencije koje potiču fizičku aktivnost mogu također uključivati elemente mentalnog zdravlja, kao što su tehnike opuštanja i mindfulness, koje mogu pomoći adolescentima u suočavanju s izazovima s kojima se susreću.
U zaključku, fizička aktivnost tijekom adolescencije ključna je za razvoj zdravih životnih navika koje se mogu održati i u odrasloj dobi. Kako bismo potaknuli mlade na aktivno sudjelovanje u fizičkim aktivnostima, potrebne su strateške intervencije koje uzimaju u obzir njihove potrebe i okolnosti. Kroz angažman zajednice, obitelji i škola, možemo stvoriti poticajno okruženje koje će omogućiti adolescentima da prepoznaju vrijednost tjelesne aktivnosti i njen učinak na njihovo zdravlje i dobrobit.
