U današnje vrijeme, kada je digitalna transformacija postala norma, zaštita podataka i kibernetička sigurnost postali su ključni aspekti poslovanja. Jedan od najvažnijih zakonskih okvira koji utječe na način na koji organizacije upravljaju osobnim podacima je Opća uredba o zaštiti podataka (GDPR). Ova uredba, koja je stupila na snagu u svibnju 2018. godine, postavila je visoke standarde za zaštitu privatnosti i sigurnosti podataka u Europskoj uniji. U ovom članku istražit ćemo kako GDPR utječe na kibernetičku sigurnost poslovnih informacijskih sustava i koje korake tvrtke trebaju poduzeti kako bi osigurale usklađenost s ovom regulativom.
GDPR zahtijeva od organizacija da poduzmu odgovarajuće tehničke i organizacijske mjere kako bi zaštitile osobne podatke. Ove mjere uključuju implementaciju sigurnosnih protokola, redovno ažuriranje softverskih sustava i obuku zaposlenika o kibernetičkoj sigurnosti. U kontekstu poslovnih informacijskih sustava, ovo znači da tvrtke moraju integrirati sigurnosne mjere u svaki aspekt svojih IT operacija. Od zaštite mreže do šifriranja podataka, svaki korak koji poduzimaju mora biti usklađen s načelima GDPR-a.
Jedan od ključnih zahtjeva GDPR-a je pravo korisnika na pristup svojim podacima. To znači da organizacije moraju osigurati da mogu brzo i učinkovito odgovoriti na zahtjeve korisnika za pristupom, ispravkom ili brisanjem njihovih osobnih podataka. U tu svrhu, poslovni informacijski sustavi moraju biti dizajnirani tako da omogućuju jednostavno upravljanje podacima i olakšaju proces ispunjavanja zahtjeva korisnika. Ovo ne samo da pomaže u usklađenosti s GDPR-om, već također poboljšava povjerenje korisnika u tvrtku.
Kibernetička sigurnost također igra ključnu ulogu u zaštiti podataka od neovlaštenog pristupa. GDPR propisuje da organizacije moraju provoditi procjene rizika i implementirati mjere zaštite koje su primjerene razini rizika. To uključuje korištenje vatrozida, sustava za otkrivanje provale, enkripciju podataka te redovito testiranje sigurnosnih sustava. Ulaganja u kibernetičku sigurnost mogu se činiti skupima, ali dugoročno gledano, ona su isplativa jer pomažu u izbjegavanju potencijalnih kazni koje mogu biti vrlo visoke. Kazne za neusklađenost s GDPR-om mogu doseći do 20 milijuna eura ili 4% godišnjeg prometa tvrtke, ovisno o tome što je više.
Osim tehničkih mjera, organizacije trebaju razviti i politike i procedure koje osiguravaju usklađenost s GDPR-om. To uključuje izradu politika zaštite podataka, planova za odgovor na incidente i strategija za obuku zaposlenika. Svi zaposlenici trebaju biti educirani o važnosti zaštite podataka i o tome kako mogu pomoći u održavanju kibernetičke sigurnosti unutar tvrtke. Ulaganje u obuku zaposlenika može značajno smanjiti rizik od sigurnosnih incidenata koji proizlaze iz ljudske pogreške.
Implementacija GDPR-a u poslovne informacijske sustave također može donijeti brojne prednosti. Osim što pomaže u izbjegavanju kazni, usklađenost s GDPR-om može poboljšati reputaciju tvrtke i povećati povjerenje korisnika. Kada korisnici vide da tvrtka ozbiljno shvaća zaštitu njihovih podataka, vjerojatnije je da će s njom poslovati. Dobar imidž tvrtke može rezultirati povećanjem prihoda i konkurentske prednosti na tržištu.
U zaključku, GDPR ima značajan utjecaj na kibernetičku sigurnost poslovnih informacijskih sustava. Organizacije moraju poduzeti sveobuhvatne mjere zaštite podataka kako bi osigurale usklađenost s ovom regulativom. Ulaganje u kibernetičku sigurnost nije samo zakonska obveza, već i poslovna prilika koja može dovesti do jačanja povjerenja korisnika i poboljšanja poslovanja. Stoga je važno da tvrtke prepoznaju važnost GDPR-a i kibernetičke sigurnosti te poduzmu potrebne korake kako bi zaštitile svoje poslovanje i korisnike.
