U posljednjih nekoliko godina, Hrvatska je postala odredišna zemlja za brojne izbjeglice iz Ukrajine, posebno uslijed sukoba koji je započeo 2022. godine. Ova situacija izazvala je potrebu za prilagodbom i podrškom, ne samo na razini vlade, već i među građanima koji su pokazali iznimnu solidarnost prema onima koji su napustili svoje domove u potrazi za sigurnijim životom.
Prva stvar koja se nameće u ovoj priči je izazov integracije. Hrvatska, kao članica Europske unije, nudi različite programe podrške za izbjeglice, uključujući pristup osnovnim uslugama poput zdravstvene zaštite, obrazovanja i socijalne pomoći. Međutim, jezik i kulturne razlike mogu predstavljati prepreku za mnoge izbjeglice. Stoga, mnoge nevladine organizacije, kao i lokalne zajednice, organiziraju tečajeve hrvatskog jezika kako bi olakšale proces integracije.
Osim jezične barijere, izbjeglice se suočavaju i s pitanjima zapošljavanja. Mnogi su u Ukrajini imali stabilne poslove i karijere, no u novoj sredini često se suočavaju s izazovima traženja rada. Hrvatska se suočava s vlastitim problemima na tržištu rada, a mnogi poslodavci su otvoreni za zapošljavanje izbjeglica, pogotovo u sektorima gdje postoji nedostatak radne snage. Međutim, potrebna su dodatna ulaganja u obuku i prepoznavanje kvalifikacija iz Ukrajine kako bi se olakšao proces zapošljavanja.
Osim toga, izbjeglice iz Ukrajine često se nalaze u situaciji gdje su odvojene od svojih obitelji. Mnoge žene i djeca su napustili Ukrajinu dok su muževi ili očevi ostali kako bi se borili u ratu. Ova emocionalna trauma dodatno otežava prilagodbu novom životu u Hrvatskoj. Stoga, organizacije kao što su Crveni križ i druge humanitarne udruge pružaju psihološku podršku i savjetovanje, pomažući izbjeglicama da se nose s gubitkom i tjeskobom.
Kada govorimo o smještaju, Hrvatska je poduzela korake kako bi osigurala privremeni smještaj za izbjeglice. Mnoge obitelji su smještene u kolektivnim centrima, dok su drugi pronašli smještaj kod lokalnih stanovnika ili u iznajmljenim stanovima. Troškovi stanovanja variraju, a prosječna cijena najma u većim gradovima kao što su Zagreb ili Split može biti od 400 do 800 eura mjesečno, ovisno o lokaciji i kvaliteti smještaja. Ova situacija može biti izazovna za izbjeglice koje često nemaju stabilan prihod.
Unatoč svim izazovima, postoje i pozitivne priče o uspješnoj integraciji izbjeglica u hrvatsko društvo. Mnogi su se uključili u lokalne zajednice, dobrovoljno sudjelovali u raznim aktivnostima i doprinijeli kulturnom obogaćivanju. Na primjer, ukrajinske tradicije, glazba i kuhinja postali su dio hrvatskog društvenog života, a lokalni festivali često uključuju ukrajinske umjetnike i izvođače.
Osim toga, izbjeglice često donose svoja poduzetnička znanja i vještine u Hrvatsku. Mnogi pokreću vlastite biznise, od malih trgovina do uslužnih djelatnosti, čime ne samo da zarađuju za život nego i doprinose lokalnom gospodarstvu. Hrvatska vlada i lokalne samouprave prepoznaju važnost poticanja poduzetništva među izbjeglicama te nude različite potpore i subvencije za pokretanje poslovanja.
Na kraju, važno je istaknuti koliko je bitna solidarnost i podrška zajednice u ovoj situaciji. Hrvatska se suočava s izazovima, ali i s prilikom da pokaže svoju humanost i otvorenost prema ljudima u nevolji. Mnoge obitelji, volonteri i organizacije već su učinili mnogo kako bi olakšali dolazak izbjeglica iz Ukrajine, ali put prema punoj integraciji i dalje je dug. Uz zajednički trud, Hrvatska može postati pravi dom za sve one koji su u potrazi za sigurnijim životom.
