Zakonska zatezna kamata predstavlja važan aspekt financijskih odnosa, posebno kada je riječ o dugovima i obvezama. U mnogim situacijama, kada dugovanje nije podmireno u roku, vjerovnici imaju pravo na zateznu kamatu koja im pomaže da nadoknade troškove i gubitke nastale zbog kašnjenja. U ovom članku bavit ćemo se temom izračuna zakonske zatezne kamate, njezinim pravnim osnovama i praktičnim primjerima kako bi se razumjelo na koji način se ona obračunava.
Prvo, važno je napomenuti da se zakonska zatezna kamata regulira Zakonom o obveznim odnosima Republike Hrvatske. Ovaj zakon propisuje da je zatezna kamata u pravilu određena kao postotak koji se temelji na referentnoj kamatnoj stopi. Referentna kamatna stopa se redovito objavljuje i ovisi o raznim ekonomskim faktorima, a kako bi se izračunala zatezna kamata, potrebno je znati osnovicu na koju se kamata obračunava, kao i trajanje kašnjenja.
Osnovica za izračun zatezne kamate može biti iznos duga, odnosno glavnice koja nije podmirena. Na primjer, ako imate dug od 1.000 eura koji nije plaćen na vrijeme, taj iznos predstavlja osnovicu. Dalje, potrebno je odrediti vremenski period u kojem je dug bio neplaćen. Ovaj period se obično izražava u danima, a može se lako izračunati uzimanjem razlike između datuma dospijeća i datuma kada je dug konačno podmiren.
Da bismo prikazali konkretan primjer izračuna, pretpostavimo da je dug od 1.000 eura dospio na plaćanje 1. siječnja 2023. godine, a plaćen je 1. ožujka 2023. godine. U ovom slučaju, dug je bio neplaćen 59 dana. Ako je trenutna zakonska zatezna kamata, prema važećim propisima, 8% godišnje, prvo moramo izračunati dnevnu kamatnu stopu. Godišnja kamata od 8% podijeljena je s 365 dana, što nam daje otprilike 0,0219% dnevno.
Da bismo dobili ukupnu zateznu kamatu za 59 dana, trebamo izračunati 0,0219% od 1.000 eura za 59 dana. To se može izračunati kao: 1.000 eura x 0,000219 x 59, što daje iznos od 12,92 eura. Dakle, u ovom primjeru, iznos zatezne kamate za neplaćeni dug od 1.000 eura u trajanju od 59 dana iznosi 12,92 eura.
Važno je napomenuti da zakonska zatezna kamata ne može biti manja od zakonom propisane minimalne kamate, čak i ako se izračunati iznos temelji na referentnoj kamatnoj stopi. Također, vjerovnici mogu imati pravo na dodatne troškove ili naknade koji se mogu dodati uz zateznu kamatu, ovisno o okolnostima i ugovoru koji su sklopili s dužnikom.
U praksi, zatezna kamata služi kao važan alat za poticanje dužnika da podmire svoje obveze na vrijeme. Vjerovnici mogu koristiti izračun zatezne kamate kao sredstvo pritiska kako bi osigurali pravovremeno plaćanje, a istovremeno pruža zakonsku zaštitu za njihovo pravo na naknadu za gubitke nastale zbog kašnjenja. U tom smislu, poznavanje načina na koji se zatezna kamata obračunava može biti izuzetno korisno za obje strane u financijskim transakcijama.
Zaključujući, izračun zakonske zatezne kamate je proces koji zahtijeva poznavanje osnovice, kamatne stope i trajanja kašnjenja. Uz pravilno razumijevanje ovih elemenata, vjerovnici i dužnici mogu osigurati da njihovi financijski odnosi budu jasni i transparentni. Uvijek je preporučljivo konzultirati se s pravnikom ili financijskim savjetnikom kako bi se osiguralo da se svi izračuni provode u skladu s važećim zakonodavstvom i pravilima.
