18. stoljeće u Hrvatskoj bilo je razdoblje značajnih promjena i previranja koja su oblikovala budućnost zemlje. Ova epoha, koja je obuhvaćala razne aspekte društvenog, političkog i kulturnog života, predstavljala je ključnu točku u razvoju hrvatskog identiteta.
U političkom smislu, Hrvatska je tijekom 18. stoljeća bila pod vlašću Habsburške Monarhije, koja je nastojala centralizirati svoju moć i utjecati na unutarnje poslove svojih teritorija. U tom kontekstu, Hrvatska je doživjela razne administrativne reforme, ali i otpor lokalnog stanovništva prema stranoj vlasti. Ove promjene često su izazivale sukobe između plemića i seljaka, kao i između različitih etničkih skupina unutar zemlje.
U kulturnom smislu, 18. stoljeće označava procvat prosvjetiteljstva, koje je donijelo nove ideje o obrazovanju, znanosti i filozofiji. Mnogi hrvatski intelektualci tog vremena počeli su se zalagati za reformu obrazovnog sustava i jačanje nacionalne svijesti. Razvijale su se i književne aktivnosti, a pisci su se okrenuli vlastitom jeziku i kulturi, stvarajući djela koja su odražavala hrvatski duh. Ovo razdoblje također je bilo obilježeno i razvojem umjetnosti, posebno slikarstva i arhitekture, s naglaskom na barokne stilove koji su ostavili snažan trag u hrvatskim gradovima.
Osim toga, 18. stoljeće bilo je vrijeme kada su se počeli razvijati i industrijski procesi. Iako je Hrvatska bila pretežno agrarna zemlja, počeli su se javljati prvi znakovi industrijalizacije, posebno u urbanim središtima poput Zagreba i Splita. Ovo je dovelo do promjena u načinu života ljudi, s više ljudi koji su se selili u gradove u potrazi za boljim ekonomskim prilikama.
U društvenom smislu, 18. stoljeće je također bilo vrijeme kada su se počeli javiti prvi oblici socijalne pravde i prava pojedinaca. Ideje prosvjetiteljstva potaknule su promišljanja o pravima seljaka i radnika, što je dovelo do prvih socijalnih pokreta. Ove promjene nisu se dogodile bez otpora, a mnogi su plemići i bogati trgovci nastojali očuvati svoje privilegije, što je rezultiralo napetostima u društvu.
U kontekstu vjere, 18. stoljeće također je bilo važno razdoblje. Katolička crkva imala je snažan utjecaj na život ljudi, ali su se pojavili i prvi znakovi sekularizacije. U tom razdoblju, mnogi su se intelektualci počeli zalagati za razdvajanje crkve i države, što je izazvalo brojne rasprave i sukobe unutar društva.
Gospodarstvo Hrvatske tijekom 18. stoljeća također je prolazilo kroz promjene. Poljoprivreda je ostala temelj hrvatskog gospodarstva, ali su se počeli razvijati i trgovina te obrtništvo. Trgovina je bila usko povezana s pomorstvom, s hrvatskim lukama koje su postale važne točke za trgovinu s drugim europskim zemljama. Ove promjene doprinijele su ekonomskom razvoju regije, ali i povećanju bogatstva određenih slojeva društva.
U zaključku, 18. stoljeće u Hrvatskoj bilo je razdoblje velikih promjena i previranja koje su oblikovale društvo, kulturu i ekonomiju zemlje. Iako su se suočavali s brojnim izazovima, Hrvati su tijekom ovog razdoblja počeli razvijati svoj nacionalni identitet i pripremati se za buduće borbe za neovisnost i samostalnost. Ova epoha ostavila je dubok trag u kolektivnoj svijesti naroda i postavila temelje za buduće generacije.