Prvi svjetski rat, koji je započeo 1914. godine, bio je jedan od najznačajnijih sukoba u ljudskoj povijesti. U središtu ovog sukoba bila je Austro-Ugarska, monarhija koja je obuhvaćala različite etničke skupine i teritorije u srednjoj Europi. Ovaj članak istražuje kako je Austro-Ugarska utjecala na tijek rata i kakve su posljedice tog sukoba bile za ovu monarhiju.
Austro-Ugarska je bila složena i multinacionalna država koja je obuhvaćala teritorije današnje Austrije, Mađarske, dijela Češke, Slovačke, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, te još nekoliko drugih regija. Ova raznolikost naroda i kultura često je bila izvor napetosti unutar monarhije. Nacionalistički pokreti u različitim dijelovima Austro-Ugarske sve su više jačali tijekom 19. i početkom 20. stoljeća, što je dovelo do unutarnjih sukoba i političke nestabilnosti.
Prvi svjetski rat započeo je nakon atentata na nadvojvodu Franju Ferdinanda 28. lipnja 1914. godine u Sarajevu, koji je bio pod vlašću Austro-Ugarske. Ovaj atentat bio je katalizator za rat, a monarhija je u potrazi za osvetom odlučila objaviti rat Kraljevini Srbiji. Ova odluka ne samo da je pokrenula lanac vojnih saveza i sukoba, već je i dodatno pogoršala postojeće etničke napetosti unutar same Austro-Ugarske.
U ratu su se suprotstavili saveznici, uključujući Njemačku i Austro-Ugarsku na jednoj strani, te saveznike kao što su Velika Britanija, Francuska i Rusija na drugoj. Austro-Ugarska se suočila s teškim borbama na više frontova, uključujući frontu protiv Srbije, kao i protiv Rusije i Italije. Tijekom rata, vojne neuspjehe i gubitke trpjela je ne samo vojska, već i civilno stanovništvo, koje je često bilo pogođeno ratnim strahotama.
Osim vojnog aspekta, Prvi svjetski rat imao je duboke socijalne i ekonomske posljedice za Austro-Ugarsku. Rat je doveo do velike mobilizacije resursa, što je rezultiralo ekonomskim opterećenjem. Inflacija je porasla, a životni standard građana drastično se smanjio. Mnoge obitelji izgubile su svoje hranitelje, a ratne rane ostavile su trajne posljedice na društvo.
U međuvremenu, nacionalistički pokreti unutar monarhije postali su sve glasniji. Tijekom rata, etničke skupine su se počele organizirati kako bi se borile za vlastita prava i autonomiju. Ove tenzije dodatno su se povećale nakon 1917. godine, kada su se vojni neuspjesi i ekonomska kriza počeli nagomilavati, a građani su izgubili povjerenje u vlast.
Kako se rat bližio kraju, situacija u Austro-Ugarskoj postajala je sve nestabilnija. U listopadu 1918. godine, monarhija se raspala, a različite etničke skupine proglasile su svoju neovisnost. Hrvatska, Češka, Slovačka, Mađarska i druge regije iskoristile su kaos rata kako bi se oslobodile od austro-ugarske vlasti. Ova raspadanje monarhije nije samo označilo kraj Prvog svjetskog rata za Austro-Ugarsku, već i početak novog političkog uređenja u srednjoj Europi.
U konačnici, Austro-Ugarska je tijekom Prvog svjetskog rata doživjela dramatične promjene koje su oblikovale budućnost regije. Gubitak rata doveo je do raspada monarhije i stvaranja novih država, što je imalo dugoročne posljedice na političku i društvenu strukturu srednje Europe. Raspad Austro-Ugarske označio je kraj jednog povijesnog razdoblja i otvorio vrata novim izazovima i prilikama za narode koji su nekada bili dio ove složene monarhije.