Filippo Tommaso Marinetti, talijanski pjesnik i utemeljitelj futurizma, ostavio je dubok trag na kulturnu scenu početkom 20. stoljeća. Njegovo djelo „Guerra sola igiene del mondo“ (Rat je jedina higijena svijeta) objavljeno 1915. godine, predstavlja radikalan i provokativan manifest koji istražuje povezanost rata, higijene i modernog društva. U ovom članku, istražit ćemo Marinettijeve ideje, njihov kontekst i utjecaj na suvremeno razmišljanje o ratu i njegovim posljedicama.
Marinetti je bio strastveni zagovornik rata kao sredstva za čišćenje društva. Njegov stav bio je da rat ne samo da donosi fizičko uništenje, već također stvara prostor za obnovu, inovaciju i napredak. U njegovim očima, rat je bio temeljni pokretač promjene, ne samo u političkom i društvenom smislu, već i u umjetnosti i kulturi. Marinetti je vjerovao da je potrebno osloboditi se starog, dekadentnog društva kroz nasilje i sukobe, te je rat vidio kao način za ostvarenje tog cilja.
U „Guerra sola igiene del mondo“, Marinetti iznosi svoje ideje kroz snažne i slikovite metafore. On piše o ratu kao o „higijeni“ koja čisti društvo od slabosti i dekadencije. Ova ideja o ratu kao nečemu pozitivnom i pročišćavajućem bila je kontroverzna, ali je odražavala duh vremena u kojem je živio. U Europi su se događale velike promjene, a rat je bio prisutan kao neizbježni dio ljudske povijesti. Marinetti je u svojoj filozofiji povezao rat s idejom napretka, tvrdeći da bi rat trebao biti proslavljen kao sredstvo za postizanje viših ciljeva.
Marinetti je također bio poznat po svom snažnom nacionalizmu i podršci talijanskom militarizmu. Njegove ideje su se savršeno uklapale u širi kontekst porasta nacionalizma u Europi prije Prvog svjetskog rata. U tom razdoblju, mnogi intelektualci i umjetnici počeli su glorificirati rat kao način za postizanje nacionalnog ponosa i identiteta. Marinetti je bio jedan od najistaknutijih glasova tog pokreta, a njegovo djelo je inspiriralo mnoge druge umjetnike i mislioce da preispitaju svoje stavove o ratu.
U svojoj potrazi za novim formama izražavanja, Marinetti je također eksperimentirao s jezikom i stilom. Njegovi tekstovi često su bili ispunjeni brzim ritmom, energičnim slikama i neobičnim metaforama. Ovim pristupom, Marinetti je želio dočarati dinamiku modernog života, koja je bila obilježena brzim promjenama i tehnološkim napretkom. Njegovo pisanje odražavalo je osjećaj hitnosti i uzbuđenja koji je pratio to razdoblje.
Međutim, s vremenom, Marinettijeve ideje o ratu i higijeni postale su predmet kritike. Nakon razornog iskustva Prvog svjetskog rata, mnogi su se počeli preispitivati o ulozi rata u društvu. Rat nije bio samo sredstvo za promjenu, već je također donio ogromne ljudske gubitke i patnje. Marinetti je, unatoč svojim ranijim uvjerenjima, bio prisiljen suočiti se s posljedicama svog glorificiranja rata. Njegova ideologija postala je neodrživa u svjetlu stvarnosti koju je rat donio.
Danas, Marinetti i njegovo djelo „Guerra sola igiene del mondo“ služe kao važan podsjetnik na kompleksnost ljudske prirode i povijesti. Dok je njegovo slavljenje rata izazvalo mnoge kontroverze, također je otvorilo vrata diskusijama o ulozi umjetnosti u oblikovanju društvenih i političkih stavova. Marinetti je, bez sumnje, bio vizionar, ali je također bio i produkt svog vremena, a njegovo naslijeđe ostaje predmet rasprava i analize.
