Finska, zemlja smještena na sjeveru Europe, imala je tijekom Drugog svjetskog rata vrlo specifičnu i kompleksnu situaciju. Nakon što je u 1939. godini započeo Zimski rat između Finske i Sovjetskog Saveza, Finska je bila primorana na borbu za svoju neovisnost i teritorijalni integritet. Ovaj rat, koji je trajao od 30. studenog 1939. do 13. ožujka 1940. godine, rezultirao je gubitkom određenih teritorija, ali je također učvrstio finsku odlučnost da se odupre daljnjim agresijama.
U 1941. godini, kada je Njemačka napala Sovjetski Savez, Finska je iskoristila priliku i pridružila se njemačkoj vojsci u operacijama protiv Sovjeta. Ova situacija je bila rezultat pragmatične politike finske vlade, koja je nastojala iskoristiti priliku da povrati izgubljene teritorije. Tijekom ovog razdoblja, Finska je uspjela osvojiti nekoliko područja, uključujući i Laponiju, koja je bila strateški važna.
Međutim, savez s Njemačkom nije bio bez svojih problema. Finska je bila svjesna da je Njemačka bila na strani nacističkog režima, a finsko društvo je bilo podijeljeno u pogledu suradnje s njima. Mnogi Finci su se protivili ovom savezništvu, smatrajući da bi Finska trebala održati svoju neutralnost. Unatoč tome, vojna suradnja s Njemačkom bila je neophodna za finsku sigurnost u tom trenutku.
U 1944. godini, situacija se počela mijenjati. Njemačka je postajala sve slabija, a Sovjetski Savez je postigao niz pobjeda na istočnom frontu. Finska je bila primorana pregovarati sa Sovjetskim Savezom, što je rezultiralo Mirom iz Moskve, koji je potpisan 19. rujna 1944. godine. Ovaj sporazum je Finskoj nametnuo određene uvjete, uključujući povlačenje njemačkih trupa s finskog teritorija, a također je uključivao gubitak nekih teritorija, poput Karelije.
Osim teritorijalnih gubitaka, Finska je također bila suočena s posljedicama rata na društvenu i ekonomsku stabilnost. Zemlja je bila iscrpljena, a gospodarstvo je bilo u lošem stanju. Međutim, finska vlada je radila na obnovi zemlje, koristeći pomoć iz Sjedinjenih Američkih Država kroz Plan Maršal, koji je omogućio financijsku pomoć i resurse potrebne za obnovu.
Finska je također bila suočena s pitanjem ratnih zločina, budući da su neki finski vojnici sudjelovali u akcijama protiv civila tijekom rata. Nakon rata, Finska je bila pod pritiskom da se suoči s tim pitanjima, ali je istovremeno nastojala izgraditi dobar odnos s drugim državama, posebno sa Sovjetskim Savezom, kako bi osigurala svoju sigurnost i stabilnost.
U poslijeratnom razdoblju, Finska je uspjela izgraditi stabilnu demokratsku državu, a odnosi sa Sovjetskim Savezom su se postupno poboljšavali. Finska je izgradila politiku neutralnosti koja joj je omogućila da izbjegne sudjelovanje u Hladnom ratu i da se usmjereno razvija kao moderna država.
Finska je tijekom Drugog svjetskog rata pokazala iznimnu otpornost i sposobnost prilagodbe. Unatoč teškim uvjetima, finski narod je uspio očuvati svoju neovisnost i izgraditi stabilan sustav koji će omogućiti daljnji razvoj i prosperitet. Danas, Finska je poznata po visokom životnom standardu, obrazovanju i inovacijama, što su sve posljedice dugogodišnjeg rada i truda finskog naroda.
