Helij je jedan od najzastupljenijih elemenata u svemiru, a njegovo ime ima zanimljivu povijest koja seže unatrag više od jednog stoljeća. Ova plemenita plinovita tvar otkrivena je 1868. godine, a ime je dobila prema suncu, što je ujedno i simbol njezina otkrića. U ovom članku istražit ćemo kako je helij dobio svoje ime, tko su bili njegovi otkrivači i koja je njegova važnost u znanstvenim istraživanjima.
Otkrivanje helija započelo je tijekom promatranja sunčevih spektara. Astronomi su 1868. godine, tijekom totalne pomrčine sunca, koristili spektroskop kako bi proučavali sunčevu atmosferu. Tijekom ovog istraživanja, francuski astronom Pierre Janssen primijetio je neobičnu liniju u spektru sunca koja nije odgovarala poznatim elementima. Ova linija je signalizirala prisutnost novog elementa koji još nije bio identificiran.
U isto vrijeme, britanski astronom Joseph Norman Lockyer, koji je također proučavao sunčev spektar, došao je do istog zaključka. Lockyer je predložio da se taj novi element nazove ‘helij’, prema grčkoj riječi ‘helios’, što znači sunce. Ova odluka nije bila slučajna; naziv je odražavao mjesto otkrića – sunce, gdje je helij bio prvi put zabilježen.
Helij je službeno identificiran kao element 1895. godine kada je britanski kemičar William Ramsay uspio izolirati ga iz mineralnog uranita. Uz pomoć svojeg asistenta, Ramsay je proveo eksperimente koji su doveli do izolacije helija iz prirodnih izvora. Ovaj trenutak bio je ključan za znanstvenu zajednicu, jer je potvrda postojanja helija na Zemlji omogućila daljnja istraživanja ovog plina.
Jednom kada je helij bio izoliran, znanstvenici su počeli istraživati njegova svojstva i potencijalne primjene. Helij je postao poznat kao plemeniti plin zbog svoje inertnosti, što znači da ne reagira lako s drugim elementima. Ova svojstva čine ga vrlo korisnim u različitim industrijskim i znanstvenim aplikacijama.
Jedna od najpoznatijih primjena helija je u balonima i zračnim brodovima. Zbog svoje manje gustoće od zraka, helij se koristi kao punilo za balone, što im omogućuje da lebde. Osim toga, helij se koristi i u medicinskim aplikacijama, posebno u MRI uređajima, gdje se koristi za hlađenje superprovodnih magneta.
Osim svojih praktičnih primjena, helij također ima značajnu ulogu u znanstvenim istraživanjima. Koristi se u laboratorijima za različite eksperimente, uključujući istraživanje kvantne mehanike i superprovodnosti. Helij je također važan u istraživanjima vezanim uz svemir, gdje se koristi za punjenje raketa i kao rashladno sredstvo za svemirske teleskope.
U posljednje vrijeme, helij je postao još važniji zbog svoje sve rjeđe dostupnosti. Dok je helij nekada bio relativno jeftin, danas se suočavamo s problemima s opskrbom. Većina helija na Zemlji dolazi iz prirodnih plinova koji sadrže helij, a zalihe se postupno smanjuju. To je izazvalo zabrinutost među znanstvenicima i industrijom, jer bi manjak helija mogao utjecati na mnoge tehnologije koje ovise o ovom elementu.
U zaključku, ime helija neodvojivo je povezano s njegovim otkrićem na suncu. Ime je odabrano kako bi se odalo priznanje njegovom mjestu prvog zabilježenog prisustva, a danas helij igra ključnu ulogu u znanstvenim istraživanjima i industrijskim primjenama. S obzirom na sve veće izazove u opskrbi helijem, važno je nastaviti istraživati alternative i održive izvore ovog dragocjenog elementa.
