Hrvatsko novinarstvo u 20. stoljeću prolazi kroz brojne transformacije, od razdoblja Austro-Ugarske, preko međuratnog razdoblja, Drugog svjetskog rata, socijalizma, pa sve do demokratskih promjena devedesetih godina. Svaka od tih faza ostavila je dubok trag na način na koji su informacije prenošene i na društvo u cjelini.
Na početku 20. stoljeća, novinarstvo u Hrvatskoj bilo je pod utjecajem Austro-Ugarske Monarhije, gdje su novine služile kao sredstvo političke borbe i nacionalnog identiteta. U tom razdoblju, važnu ulogu imale su novine poput ‘Hrvatske Slobode’ i ‘Jutarnjeg Lista’, koje su se trudile promovirati hrvatski jezik i kulturu, dok su istovremeno osudile političke represije i težile ka većoj autonomiji.
Međuratno razdoblje, koje je uslijedilo nakon Prvog svjetskog rata, donijelo je nova politička previranja i promjene. U tom kontekstu, novinarstvo je postalo instrument propagande, a novinari su se često suočavali s prijetnjama cenzure. U tom periodu, novinarstvo je bilo podijeljeno između različitih političkih opcija, a novinari su često bili aktivni sudionici političkih zbivanja. U tom kontekstu, važno je spomenuti i utjecaj Politike, koja je oblikovala javno mnijenje te je kroz novine utjecala na političke odluke.
Drugi svjetski rat donio je dodatne izazove za novinarstvo u Hrvatskoj. Tijekom okupacije, mnogi novinari su se suprotstavili nacističkim režimima i pokušavali su održati slobodu govora. Ipak, mnogi su se suočavali s prijetnjama, a novinarstvo je postalo još više podložnije cenzuri. U tom razdoblju, novine su često bile oružje propagande, ali su istovremeno i mnogi novinari riskirali vlastiti život kako bi prenosili istinu o ratu.
Nakon rata, Hrvatska postaje dio socijalističke Jugoslavije, što je donijelo novu eru za novinarstvo. Socijalistički režim nametnuo je strogu kontrolu nad medijima, a novinari su se našli u situaciji gdje su morali balansirati između profesionalnog integriteta i političkih pritisaka. Iako je postojalo mnogo cenzure, u ovom razdoblju pojavili su se i neki od najznačajnijih novinara tog vremena, koji su uspjeli pronaći načine kako da prenesu istinu i kritiziraju vlast.
Devedesete godine donijele su velike promjene. Hrvatska je proglasila neovisnost, a novinarstvo je doživjelo procvat. Mnoge novine su se privatizirale, a novinari su stekli veću slobodu u izvještavanju. Tijekom Domovinskog rata, novinari su se suočavali s izazovima izvještavanja iz ratne zone, a mnogi su se suočavali s opasnostima i prijetnjama. Ipak, to je razdoblje također obilježeno porastom tabloidnog novinarstva i senzacionalizma, što je utjecalo na kvalitetu novinarskog rada.
U novom tisućljeću, hrvatsko novinarstvo suočava se s novim izazovima, uključujući ekonomske pritiske, problem s financiranjem medija te utjecaj društvenih mreža. Iako su se pojavili novi oblici novinarstva, tradicionalne novine i dalje igraju važnu ulogu u informiranju javnosti. U ovom trenutku, novinari se bore za očuvanje etičkih standarda i profesionalnog integriteta u doba dezinformacija i lažnih vijesti.
Hrvatsko novinarstvo u 20. stoljeću odražava složene promjene u društvu i politici. Ono je igralo ključnu ulogu u oblikovanju javnog mnijenja, očuvanju nacionalnog identiteta i promoviranju slobode govora. Dok se suočavamo s novim izazovima u digitalnom dobu, važno je razumjeti kako je povijest novinarstva oblikovala današnje medijsko okruženje i našu sposobnost da budemo informirani građani.
