Historijski razvoj bosanskog jezika složen je i višeslojan proces koji obuhvaća stoljeća kulturnih, političkih i društvenih promjena. Bosanski jezik pripada južnoslavenskoj skupini jezika i s njim dijele srodnost srpski i hrvatski jezik. Njegov razvoj može se pratiti unatrag kroz različite povijesne periode, a svaki od njih ostavio je svoj trag na jezik i njegovu strukturu.
Prvi pisani tragovi bosanskog jezika potječu iz srednjeg vijeka, a to su najčešće dokumenti i liturgijske knjige. U to vrijeme bosanski jezik bio je u velikoj mjeri pod utjecajem latinskog jezika zbog prisutnosti katoličke crkve, ali i slavenskih jezika zbog utjecaja pravoslavnog pismenstva. Razvoj bosanskog jezika dodatno je oblikovan osmanskom vladavinom koja je započela u 15. stoljeću. Pod utjecajem Turske, bosanski jezik je primio brojne riječi iz turskog jezika, što se može vidjeti u svakodnevnoj upotrebi i do danas. Ova leksikografska obogaćenja postala su sastavni dio jezika i doprinijela njegovoj raznolikosti.
Tokom 19. stoljeća, kada su se nacionalni pokreti počeli javljati među južnoslavenskim narodima, bosanski jezik doživio je dodatno oživljavanje. Pojavili su se brojni književnici koji su pisali na bosanskom jeziku, čime su doprinijeli njegovoj standardizaciji. U tom periodu, posebno je važan rad književnika kao što su Petar Kočić i Mak Dizdar, koji su svojim djelima oblikovali savremeni bosanski jezik. Njihova djela predstavljaju spoj tradicije i moderniteta, te su doprinijela afirmaciji bosanskog jezika u književnosti.
Godine 1992., nakon raspada Jugoslavije, bosanski jezik je dobio status službenog jezika u Bosni i Hercegovini. Ova promjena označila je prekretnicu u historijskom razvoju jezika, jer je omogućila institucionalnu podršku i njegovo učenje u školama. U ovom periodu, jezik se suočava s izazovima poput političkih pritisaka i pokušaja homogenizacije jezika kroz različite jezične standarde. Unatoč tome, bosanski jezik nastavlja razvijati svoju jedinstvenost kroz literaturu, medije i obrazovanje.
U 21. stoljeću, globalizacija i tehnološki napredak donijeli su nove izazove i prilike za bosanski jezik. Internet i društvene mreže postali su platforme za izražavanje i komunikaciju na bosanskom jeziku, omogućujući mladim generacijama da koriste jezik u modernim kontekstima. Također, digitalizacija je omogućila lakši pristup književnim i jezičnim resursima, što doprinosi očuvanju jezika i njegove kulture.
U današnjem društvu, bosanski jezik se suočava s pitanjima identiteta i očuvanja jezika u kontekstu globalizacije. Mnogi se trude da očuvaju jezik kroz različite inicijative, udruge i projekte usmjerene na promociju jezika i kulture. Također, važnost jezika u očuvanju nacionalnog identiteta postaje sve jasnija, a potpora obrazovanju na bosanskom jeziku ključna je za njegov daljnji razvoj.
U zaključku, historijski razvoj bosanskog jezika odražava kompleksnost i bogatstvo kulture naroda koji ga govori. Kroz stoljeća, jezik se oblikovao pod utjecajem raznih čimbenika, a njegova suvremena upotreba i dalje se razvija. Očuvanje bosanskog jezika i njegovih specifičnosti od ključne je važnosti za identitet i kulturnu baštinu Bosne i Hercegovine.
