Razvoj igara u Jugoslaviji bio je fascinantan i složen proces koji odražava kulturne, političke i društvene promjene koje su se događale tijekom razdoblja postojanja ove bivše države. U vrijeme kada je Jugoslavija postojala, video igre su tek počele dobivati na popularnosti diljem svijeta, a jugoslavenska scena igara bila je jedinstvena i posebna, oblikovana specifičnim uvjetima i izazovima.
U ranim 1980-im godinama, s pojavom prvih kućnih računala kao što su Commodore 64 i ZX Spectrum, mladi entuzijasti u Jugoslaviji počeli su se okušavati u programiranju i razvoju igara. Iako su resursi bili ograničeni, a pristup informacijama otežan, kreativnost i strast prema tehnologiji omogućili su stvaranje zanimljivih igara. Mnogi programeri su bili samouki, a njihova djela često su bila rezultati dugih noćnih sesija kodiranja i eksperimentiranja s novim idejama.
Jedan od najpoznatijih naslova iz tog razdoblja bio je ‘Ninja’ koji je razvijen 1986. godine. Ova igra za Commodore 64 postala je hit među igračima i bila je jedan od prvih primjera kako se lokalna kultura može integrirati u video igre. ‘Ninja’ je kombinirao elemente borilačkih vještina s tipičnim platformerskim mehanikama, a igrači su uživali u izazovima koje je donosila. Osim ‘Ninja’, bilo je i drugih igara koje su privukle pažnju, poput ‘Misterija u Plavoj Cipelici’, koja je bila avantura s naglaskom na rješavanje zagonetki.
Kao što se tehnologija razvijala, tako su se i mogućnosti za razvoj igara u Jugoslaviji povećavale. Krajem 80-ih i početkom 90-ih godina, pojavili su se novi računalni sustavi i konzole, a programeri su počeli istraživati nove žanrove i stilove igara. U to vrijeme, razvoj igara postao je sve ozbiljnije zanimanje, a pojavili su se prvi mali studiji i timovi koji su se specijalizirali za izradu igara.
Međutim, političke i ekonomske promjene u Jugoslaviji, posebno ratovi tijekom 1990-ih, značajno su utjecali na razvoj industrije igara. Mnogi talentirani programeri napustili su zemlju u potrazi za boljim prilikama u inozemstvu, dok su oni koji su ostali često morali raditi u teškim uvjetima. Ipak, unatoč izazovima, neki su uspijevali nastaviti raditi na projektima. Razvoj igara u tom razdoblju bio je često sinonim za otpor i kreativnost, s mnogim projektima koji su se oslanjali na lokalne teme i tradiciju.
U novom mileniju, scena igara u postjugoslavenskim zemljama počela je ponovno oživljavati. Uz razvoj interneta i globalizaciju, mladi programeri dobili su pristup novim alatima i platformama koje su im omogućile da svoje ideje realiziraju na međunarodnoj razini. Razvili su se novi studiji, a igre su počele dobivati priznanje na svjetskoj sceni. Igra ‘Grimind’, koja je osvojila srca igrača, postala je jedan od najpoznatijih indie naslova iz regije, dok su druge igre poput ‘Rebel Cops’ i ‘DreadOut’ također privukle značajnu pažnju.
U današnje vrijeme, razvoj igara u Hrvatskoj i drugim bivšim jugoslavenskim zemljama doživljava pravi procvat. Postoji mnogo mladih talenata koji se bave razvojem igara, a industrija se nastavlja širiti. Razni festivali i konferencije okupljaju entuzijaste i profesionalce, potičući suradnju i razmjenu ideja. Hrvatska je postala domaćin nekoliko značajnih događanja u industriji igara, uključujući Reboot Develop, koji privlači stručnjake iz cijelog svijeta.
Razvoj igara u Jugoslaviji, i kasnije u postjugoslavenskim zemljama, svjedoči o otpornosti i kreativnosti ljudi koji su unatoč izazovima uspjeli ostvariti svoje snove i napraviti značajne korake u industriji zabave. Ova povijest nas podsjeća na važnost inovacija, zajednice i strasti, što su ključni faktori za uspjeh u bilo kojem polju, a posebno u svijetu video igara.
