Srednji vek, poznat i kao srednjovjekovno razdoblje, obuhvaća period od otprilike 5. do 15. stoljeća. To je vrijeme koje se često doživljava kao mračno razdoblje u europskoj povijesti, međutim, svakodnevni život u ovom vremenu bio je bogat i raznolik, obuhvaćajući širok spektar iskustava, običaja i tradicija. Unatoč izazovima koje su ljudi tog doba prolazili, njihov je život bio ispunjen aktivnostima i interakcijama koje su oblikovale društvo.
Većina ljudi u srednjem veku živjela je na selu, baveći se poljoprivredom. Seljaci su obrađivali zemlju, uzgajali usjeve poput pšenice, ječma, raži i kukuruza, te držali stoku. Njihov je život bio usko povezan s godišnjim dobima i prirodnim ciklusima. Radni dan počinjao je rano ujutro, kada je sunce izlazilo, a završavao bi kada bi sunce zašlo. Ovisno o godišnjem dobu, radni dan mogao je trajati od zore do sumraka. Seljaci su radili na poljima, obrađivali krumpir i druge povrtnjake, te brinuli o životinjama, kao što su krave, ovce i svinje.
U gradovima, koji su se počeli razvijati u kasnijim fazama srednjeg veka, život je bio drugačiji. Ljudi su se bavili trgovinom, zanatima i različitim obrtima. Trgovci su putovali na duže udaljenosti kako bi prodavali robu, dok su zanatlije, poput kovača, krojača i stolar, imali svoje radionice u gradovima. U gradovima su se održavali sajmovi, gdje su se okupljali trgovci i seljaci, razmjenjujući proizvode i stavljajući na raspolaganje različite proizvode. Ovi sajmovi nisu bili samo komercijalni događaji, već su također predstavljali priliku za društvena okupljanja.
Obrazovanje u srednjem veku bilo je dostupno većinom u samostanima i crkvama. Svećenici su bili obrazovani i često su bili jedini pismeni ljudi u zajednici. Obrazovanje se temeljilo na vjerskim studijama, latinskom jeziku i klasičnoj književnosti. U kasnijim fazama srednjeg veka, počeli su se osnivati univerziteti, koji su omogućili daljnje širenje znanja i obrazovanja među širim slojevima društva.
Obitelj je bila središnji dio života u srednjem veku. Ljudi su se često ženili mladi, a obitelji su bile velike. Djeca su radila s roditeljima već u ranoj dobi, a obitelj je bila temelj društvene i ekonomske jedinice. Žene su se najčešće bavile kućnim poslovima, kao što su priprema hrane, briga o djeci i održavanje doma. U ruralnim područjima, žene su također sudjelovale u poljoprivrednim poslovima, dok su u gradovima često radile kao trgovkinje ili u obrtima.
Svaki dio srednjovjekovnog društva imao je svoje običaje i tradicije. Na primjer, religijske proslave i festivali bili su važan dio svakodnevnog života. U srednjem veku, religija je imala središnje mjesto u životima ljudi, a crkveni blagdani bili su prilike za okupljanje zajednice, slavlje i odmor od svakodnevnog rada. Tijekom tih blagdana, ljudi su često sudjelovali u igrama, plesovima i drugim aktivnostima koje su dodatno obogaćivale njihov život.
Hrana u srednjem veku bila je jednostavna i ovisila je o dostupnim resursima. Seljaci su jeli kruh, povrće, voće i mliječne proizvode, dok su plemići uživali u raznovrsnijim jelima, uključujući meso i začine koji su bili skupi i rijetki. Tijekom blagdana, obroci su bili bogatiji, a ljudi su se okupljali za stolom kako bi proslavili i uživali u hrani.
Život u srednjem veku bio je izazovan, ali i ispunjen zajedništvom, tradicijom i jednostavnim zadovoljstvima. Ljudi su se suočavali s mnogim teškoćama, ali su ujedno stvarali snažne veze unutar svojih zajednica. Iako je srednji vek često prikazan kao razdoblje tame, svakodnevni život bio je daleko od monotonije, a različiti aspekti društvenog, ekonomskog i kulturnog života oblikovali su bogatu povijest koja i danas fascinira istraživače.
