U posljednjih nekoliko godina, posebno tijekom Trumpove administracije, odnosi između Sjedinjenih Američkih Država i Kanade bili su pod povećalom. Kada je Donald Trump postao predsjednik, mnogi su se pitali kako će njegova politika utjecati na međunarodne odnose, posebno s Kanadom, koja je tradicionalno bila jedan od najbližih američkih saveznika. Trumpova politika “Amerika prvo” stvorila je brojne izazove za kanadske vlasti, a reakcije su bile raznolike. Ovdje ćemo istražiti kako je Kanada odgovorila na Trumpove izjave i odluke, te kakve su posljedice imale na bilateralne odnose.
Jedan od najistaknutijih trenutaka u ovom odnosu bio je kada je Trump odlučio povući SAD iz Pariškog klimatskog sporazuma. Kanada, koja je bila predana borbi protiv klimatskih promjena, brzo je osudila ovu odluku. Premijer Justin Trudeau istaknuo je da će Kanada nastaviti raditi na smanjenju emisija stakleničkih plinova i da će poticati druge zemlje da učine isto. Ovaj stav Kanade nije bio samo politička izjava, već i odraz njihove unutarnje politike i želje da se pozicioniraju kao globalni lideri u borbi protiv klimatskih promjena.
Osim toga, Trumpov protekcionizam i nametanje carina na čelik i aluminij također su izazvali jak odgovor Kanade. Trudeau je odlučio uvesti odgovarajuće mjere i carine na američke proizvode kao odgovor na Trumpove akcije. Ova trgovinska napetost rezultirala je time da su mnogi kanadski proizvođači i poduzetnici osjećali posljedice, ali je također pokazalo odlučnost Kanade da se bori za svoje interese. Ove mjere su bile usmjerene ne samo na zaštitu kanadske industrije, već su i poslužile kao signal da Kanada neće dopustiti da je američka politika gurne u kut.
Osim trgovinskih pitanja, postoje i politička pitanja koja su izazvala tenzije između dviju zemalja. Kada je Trump iznio svoje stavove o imigraciji i izgradnji zida na granici s Meksikom, Kanada je jasno dala do znanja da će nastaviti biti otvorena prema imigrantima. Trudeau je često isticao da je Kanada zemlja koja prihvaća raznolikost i da će se boriti protiv svakog oblika diskriminacije. Ova politika otvorenih vrata privukla je mnoge ljude iz cijelog svijeta, ali je također dovela do kritika unutar samog SAD-a gdje su neki smatrali da Kanada pokušava privući američke građane koji se ne slažu s Trumpovim politikama.
Kada je riječ o međunarodnim pitanjima, Kanada je također uspjela zadržati svoju poziciju kao promicatelj ljudskih prava i demokracije. Na primjer, u situacijama poput krize u Venezueli, Kanada je bila među zemljama koje su javno podržale opoziciju i osudile autoritarni režim. Trumpova administracija, koja je također kritizirala Venezuelu, nije uvijek bila dosljedna u svojim pristupima, a Kanada je često bila ta koja je tražila veće međunarodne akcije i suradnje kako bi se riješila kriza. Ova uloga Kanade kao globalnog aktera pokazuje da, unatoč izazovima, zemlja nastavlja promovirati svoje vrijednosti.
U konačnici, odgovor Kanade na Trumpovu administraciju bio je kompleksan i višeslojan. Dok su postojali trenuci napetosti i sukoba, Kanada je također uspjela zadržati svoje vrijednosti i interese na međunarodnoj sceni. Kroz različite političke i ekonomske mjere, Kanada je pokazala svoju otpornost i sposobnost prilagodbe, što je rezultiralo time da je ostala važan igrač u sjevernoameričkom kontekstu. S obzirom na promjene u američkoj administraciji, mnogi se pitaju kako će se ovi odnosi razvijati u budućnosti, ali jedno je sigurno – Kanada neće lako odustati od svojih načela i ciljeva.
