Politička povijest Hrvatske je kompleksna i dinamična tema koja obuhvaća razne aspekte povijesnog razvoja zemlje, od njezinog nastanka pa sve do današnjih dana. Tijekom stoljeća, Hrvatska je prošla kroz različite političke sustave, vanjske utjecaje i unutarnje sukobe koji su oblikovali njezinu današnju političku scenu.
Hrvatska je, kao povijesna jedinica, poznata već od ranog srednjeg vijeka kada je postala kraljevina. Prvi hrvatski kralj, Tomislav, okrunjen je 925. godine, a njegova vladavina označava početak organizirane političke vlasti u Hrvatskoj. Tijekom sljedećih stoljeća, Hrvatska je bila pod vlašću raznih stranih moćnika, uključujući Mađare, Venecijance i Osmanlije. Ove vanjske vlasti često su utjecale na unutarnju politiku i identitet Hrvatske.
U razdoblju Habsburške Monarhije, koja je trajala od 16. do 18. stoljeća, Hrvatska je bila dio šireg političkog okvira. Habsburgovci su pokušavali centralizirati vlast, što je često dovodilo do sukoba s lokalnim plemstvom i seljacima. Ovaj period je također bio obilježen pokušajima očuvanja hrvatskog jezika i kulture usred dominantnih njemačkih i mađarskih utjecaja.
U 19. stoljeću, tijekom razdoblja nacionalnih pokreta, Hrvatska je doživjela buđenje nacionalne svijesti. Hrvatski politički vođe, poput Ljudevita Gaja, radili su na promicanju hrvatskog jezika i kulture, a istovremeno su se zalagali za veće autonomne ovlasti unutar Habsburške Monarhije. Ovaj nacionalni pokret kulminirao je na Hrvatskom saboru 1861. godine, kada je Hrvatska ponovno dobila određene političke ovlasti.
Nakon Prvog svjetskog rata, Hrvatska je postala dio Kraljevine SHS, koja se kasnije transformirala u Kraljevinu Jugoslaviju. Ovaj period bio je obilježen političkim previranjima, etničkim napetostima i pokušajima centralizacije vlasti koja je često bila na štetu hrvatskih interesa. Tijekom Drugog svjetskog rata, Hrvatska je postala dio Nezavisne Države Hrvatske koja je bila pod utjecajem nacističke Njemačke. Ova vlast bila je obilježena represijom i zločinima protiv različitih etničkih i političkih skupina.
Poslije rata, Hrvatska je postala jedna od republika u socijalističkoj Jugoslaviji. Ovaj period je donio određeni razvoj i modernizaciju, ali i političku represiju. Tijekom 1980-ih, uz ekonomske probleme i rastuće nacionalne tenzije, Hrvatska je krenula prema osamostaljivanju. Na prvom višestranačkom izboru 1990. godine, pobijedila je stranka koja se zalagala za neovisnost Hrvatske, što je dovelo do proglašenja neovisnosti 25. lipnja 1991. godine.
Rat za neovisnost, koji je uslijedio, bio je krvav i destruktivan, ali je na kraju rezultirao međunarodnim priznanjem Hrvatske 1992. godine. Nakon rata, Hrvatska se suočila s izazovima obnove i izgradnje demokratskih institucija. U 21. stoljeću, politička scena u Hrvatskoj bila je obilježena raznim vladama, političkim skandalima i borbama protiv korupcije.
Ulazak Hrvatske u Europsku uniju 2013. godine bio je povijesni trenutak koji je otvorio nova vrata za političku i ekonomsku suradnju s drugim europskim zemljama. Danas, politička povijest Hrvatske nastavlja se razvijati, a izazovi poput migracija, gospodarskih reformi i klimatskih promjena postavljaju nova pitanja i zahtjeve prema vladi i društvu.
U zaključku, politička povijest Hrvatske je bogata i složena, oblikovana raznim vanjskim i unutarnjim utjecajima. Od srednjeg vijeka do današnjih dana, Hrvatska je prolazila kroz mnoge promjene koje su oblikovale njen identitet i političku strukturu. Razumijevanje ove povijesti ključno je za razumijevanje aktualnog političkog konteksta i budućih izazova s kojima se zemlja suočava.
